Ilustracija: 123rf
CNN u nedavnom članku izvještava o zabrinjavajućem trendu na Zapadu koji je prisutan duži niz godina - opadanju broja spermija kod muškaraca.
Nova analiza objavljena u časopisu Human Reproduction Update pokazuje da broj spermija kod muškaraca u Sjevernoj Americi, Europi, Australiji i Novom Zelandu opada. Koncentracija sperme opala im je za 52 posto, a u razdoblju od 40 godina koje je završilo 2011. godine ukupan broj spermija pao im je za 59 posto.
Što se tiče parametara istraživanja, sperma se promatra pod mikroskopom, a broj spermija se računa kao koncentracija spermija (milijuni spermija po mililitru tekućine) pomnožena s ukupnom količinom ejakulata. Dr. Hagai Levine s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu proveo je opsežnu analizu 185 studija koje su istraživale različite uzorke iz cijelog svijeta od 1973. do 2011. godine. Međunarodni tim istraživača iz Brazila, Danske, Izraela, Španjolske i Sjedinjenih Američkih Država objavio je da koncentracija spermija muškaraca u industrijaliziranim zemljama opada 1,4 posto godišnje, ukupno 52,4 posto, dok ukupni broj spermija pada 1,6 posto godišnje, odnosno ukupno 59,3 posto. U zemljama Južne Amerike, Azije i Afrike nije zabilježen značajan pad broja spermija. Levine je s kolegama istaknuo da "posebno zabrinjava" velik udio muškaraca na Zapadu kojima se koncentracija sperme nalazi ispod 40 milijuna/ml, jer su studije pokazale da se tim muškarcima smanjuje mogućnost začeća djeteta.
Prošle studije o kvaliteti sperme
Levine je napomenuo da se njegova studija nadovezuje na studiju danske reproduktivne biologinje Elisabeth Carlsen iz 1992. godine, koja je na sličan način ustvrdila pad broja spermija i koncentracije sperme tijekom razdoblja od 50 godina. Velik broj ljudi nije prihvaćao rezultate te studije zbog njezine kontroverznosti, a Levine ističe i da su kod te studije postojala ograničenja, poput uključivanja jedne prevelike studije, koja su utjecala na rezultate. Levine navodi da je njegova studija upotrijebila metaregresiju, sofisticiranu konzervativniju metodu zbog koje su njegovi rezultati pouzdaniji.
Iako njegova analiza nije proučavala uzroke pada broja spermija, Levine pretpostavlja da na njih već u maternici utječu kemikalije kojima do sada nismo bili izloženi, a koje ometaju endokrini sustav, poput pesticida, olova i protupožarnih sredstava.
Drugi mogući uzroci: pretilost, klimatske promjene…
Stručnjaci poput profesora sa sveučilišta u Cincinnatiju Michaela Doursona, koji su pregledali tu analizu, kažu da je napravljena sistematično i da je utemeljena na stvarnim zapažanjima.
No, Dourson postavlja pitanje o funkcionalnosti tih istraživanja jer se, naprimjer, na Zapadu produžio životni vijek ljudi, a u studiji se tvrdi da je nizak broj spermija povezan s mortalitetom. Dr. Harry Firsch, profesor urologije sa sveučilišta Cornell, primijetio je da metodologije brojanja spermija nisu standardizirane diljem svijeta, s tim da se i u Sjedinjenim Američkim Državama broj spermija razlikuje od države do države.
Nadalje, ističe se i da na broj spermija utječu i pretilost, godišnje doba, globalno zatopljenje, zatim životni stil i zdravlje sudionika, a svi ti čimbenici nisu uzeti u obzir u tim studijama. No, stručnjaci se slažu da to područje svakako treba dalje istraživati i napominju da svaki čovjek može smanjiti izloženost kemikalijama, izbjegavati pušenje, paziti na prehranu i težinu te smanjiti količinu stresa u životu.