Gost u emisiji na N1 bio je vanjskopolitički analitičar i bivši diplomat Božo Kovačević. Komentirao je trzavice između premijera i predsjednika zbog liste veleposlanika i ostale aktualnosti. Božo Kovačević komentirao je prvo način na koji se raspravlja o listi veleposlanika između Vlade i Ureda predsjednika.
"Paradoksalno je da su dvojica čelnih ljudi u Hrvatskoj diplomati, radili su u sustavu vanjskih poslova, a da se ovako ponašaju u javnosti. Treba pregovarati, premijer to stalno govori, a kada pokušava objasniti o čemu se pregovara, moraju biti prihvaćeni svi prijedlozi Vlade.
Ustav propisuje da predsjednik imenuje veleposlanike na prijedlog Vlade. Ne mora imenovati svakog koga predloži Vlada, a takva formulacija pretpostavlja razgovore između predsjednika i premijera o tome tko će biti veleposlanici", poručio je.
"Predsjednik i premijer se moraju dogovoriti o tome tko će biti veleposlanici. Premijer je za argumentirane pregovore, a o svim predsjednikovim kandidatima govori ironično i posprdno. Tko god oni bili, ako je predsjednik u stanju argumentirati zašto netko od njih treba biti veleposlanik, ne znam zašto se premijer ne bi složio s tim.
Premijer inzistira na tome da to trebaju biti ljudi iz sustava, a to ne piše u Ustavu, a niti je to praksa u diplomaciji. Ono na čemu inzistira premijer jest da je HDZ proveo opsežno kadroviranje s obzirom na to da je gotovo stalno na vlasti i svojim ljudima je obećao da će biti veleposlanici.
Premijer želi da i diplomacija bude HDZ-ovska. On to ne želi javno reći, ali s obzirom na to što se događalo u Ministarstvu vanjskih poslova, jasno je da su tamo Plenkovićevi ljudi. Ne znam zašto bi predsjednik pristao na to da daje vjerodajnice samo Plenkovićevim ljudima", izjavio je analitičar.
Kovačević ističe da nema pravila u dogovoru oko izbora veleposlanika: "Svi veleposlanici su politički imenovani, samo su neki karijerni diplomati, a neki nisu. Vrlo su rijetke države koje na veleposlanička mjesta šalju karijerne diplomate. Nema jasno definiranih pravila, ali postoji uhodana praksa.
Ovdje je od prvog dana Plenkovićevog premijerskog mandata jasno da se on s Milanovićem ne želi ni o čemu dogovoriti", dodao je. Naveo je i da premijer i predsjednik o važnim pitanjima vanjske politike nemaju usuglašena stajališta.
"Problemi koji nas okružuju i koji uvjetuju i našu sudbinu su sve ozbiljniji, trebalo bi se o tome dogovoriti, a ne dovoditi svaki problem do apsurda da o tome mora odlučivati Sabor i cijela javnost se time baviti", rekao je.
"Koji su to ključni problemi? Odnos prema ratu u Ukrajini, odnos prema Izraelu i palestinskom pitanju, NATO savezu i kakve obveze Hrvatska treba preuzimati, a kakve ne", dodao je. "Hrvatska diplomacija provodi politiku Vlade koja nije, striktno gledano, vanjska politika Hrvatske jer ju prethodno nisu usuglasili predsjednik i premijer", dodao je analitičar.
Osvrnuo se i na mirovni plan o okončanju rata u Ukrajini. "Čini mi se da je u Ženevi postignut neki napredak. Revidiran je taj Trumpov prijedlog, koji je usuglašen američko-ruski prijedlog. Dvadeset i osam točaka svedeno je na devetnaest.
Pretpostavljam da su iz izvornog dokumenta izbačeni dijelovi koji se tiču bilateralnih američko-ruskih odnosa. Postoje izgledi za potpisivanje tog sporazuma o primirju jer Ukrajina i Rusija vide svoj interes u prekidu vatre. Ne odgovara im beskrajno produživanje ovako intenzivnog rata", zaključio je Kovačević.