AMERIČKA tvrtka za razvoj umjetne inteligencije Anthropic objavila je prvo veliko otkriće svojeg laboratorija za molekularnu biologiju: dosad nepoznat enzimski sustav koji je samostalno uočio njihov model Claude. U kompaniji to ističu kao jasan dokaz da umjetna inteligencija može drastično ubrzati temeljna znanstvena istraživanja, javlja agencija AFP.
Enzimski sustavi pronađeni u prirodi stoje iza nekih od najvećih prekretnica u biologiji – od alata koji su pokrenuli biotehnološku industriju do metoda umnožavanja DNK na kojima se temelje suvremena medicinska testiranja. Kako navode iz tvrtke, oko 950 softverskih agenata koje pokreće Claude pretraživalo je bazu genetskih podataka punih 21 sat.
U tom su vremenu agenti pronašli više od 200 tisuća gena za jednu vrstu enzima te među njima izdvojili 20 koji zaslužuju detaljniju analizu. Znanstvenicima bi za takav posao inače trebali tjedni ili čak mjeseci rada.
AI agenti uočili ono što je ljudima promaknulo
Iz Anthropica naglašavaju da je uloga njihovih istraživača bila svedena tek na davanje početnih smjernica i izvođenje pokusa u laboratoriju, dok su AI agenti potpuno samostalno odlučivali koje će tragove pratiti.
Jedan od agenata primijetio je nešto u virusima koji napadaju bakterije što je znanstvenicima dosad očito promicalo: niz kratkih, ponavljajućih dijelova DNK smještenih tik uz dva gena – jedan za poznati enzim reverznu transkriptazu i drugi za potpuno nepoznati protein.
Takav raspored podsjeća na CRISPR, prirodni obrambeni mehanizam bakterija koji su znanstvenici pretvorili u moćan alat za precizno prepravljanje gena i koji se danas naveliko koristi u medicini.
"Napredak na bolestima koje nas muče tisućljećima"
Glavni izvršni direktor Anthropica Dario Amodei, koji je nedavno pozvao na usporavanje razvoja umjetne inteligencije zbog sigurnosnih rizika, ovo je otkriće predstavio i u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a putem videoveze. Rekao je da su rezultati preliminarni, ali da bi mogli predstavljati potpuno novi mehanizam za prepravljanje gena s primjenom u genskoj terapiji, predvidjevši "dubok napredak u bliskoj budućnosti u borbi protiv bolesti koje čovječanstvo muče tisućljećima".
Točna funkcija novog sustava, nazvanog ART, zasad još nije utvrđena. Iz tvrtke navode da početni eksperimenti upućuju na to da bi se sustav, baš poput CRISPR-a, mogao programirati. Rezultati su objavljeni kao preliminarni znanstveni rad (preprint) i još čekaju službenu stručnu recenziju drugih znanstvenika.
Feng Zhang, jedan od pionira tehnologije CRISPR te profesor na sveučilištu MIT i institutu Broad, izjavio je za Anthropic da je otkriće ponavljajućih dijelova DNK "istinski intrigantno" i da "zaslužuje daljnje istraživanje". Amodei je napomenuo i da je istraživački tim sa Sveučilišta Stanford neovisno opisao sličan, ali ipak zaseban sustav koji se razvijao odvojeno.
Amodei: Matematiku su riješili, sad je na redu biologija
U opširnoj objavi na društvenoj mreži X Amodei je objasnio kako je posao u najvećoj mjeri odradio Claude: "Naš biološki tim predložio je šire područje rada, Claude je sam iščitao literaturu i hrpu podataka o genomu, pronašao nešto zanimljivo i potom predložio pokuse koje su naši ljudi zatim proveli u laboratoriju."
Dodao je kako je lako odmahnuti rukom i reći da je riječ o slučajnosti, no podsjeća na nevjerojatan tempo razvoja: "Godine 2023. modeli su se mučili s matematikom na razini prosječnog srednjoškolca. Godinu kasnije rješavali su zadatke s državnih natjecanja, 2025. su počeli rješavati neriješene matematičke probleme, a danas rješavaju neke od najtežih otvorenih problema u matematici. Vjerujemo da biologiju čeka isti takav eksponencijalni rast."
Iako su mnogi tvrdili da će domet umjetne inteligencije u biologiji biti ograničen jer ona, za razliku od matematike, traži rad u laboratoriju, Amodei ističe da čovjek i stroj mogu surađivati tako da ljudi provode pokuse koje AI predloži. Dugoročno ne isključuje ni mogućnost da Claude uz stroge sigurnosne mjere samostalno upravlja laboratorijskom opremom.
Može li AI izliječiti većinu bolesti za 5 do 10 godina?
Amodei se osvrnuo i na svoj raniji esej u kojem je iznio tezu da bi umjetna inteligencija mogla izliječiti većinu bolesti u roku od pet do deset godina. Priznaje da to zvuči nemoguće, ali smatra dostižnim ako se tehnologija uključi u sve faze – od temeljnih otkrića do kliničkih ispitivanja. Ubrzanje prve faze, navodi, moglo bi drastično povećati broj potencijalnih lijekova koji ulaze u testiranja.
Biološki laboratorij Anthropica osnovan je ovog proljeća na području San Francisca. U kompaniji naglašavaju da ne rade s patogenima opasnima za ljude te da sve fizičke pokuse za sada provode isključivo ljudski znanstvenici.