Foto: FAH
"Negativna imigracija" (Minuszuwanderung) trebala bi potrajati nekoliko godina, navodi se u prijedlogu izbornog programa AfD-a. Nejasno je međutim bi li se to ostvarivalo dobrovoljnim odlaskom migranata, deportacijom ili objema metodama.
Supredsjedatelj AfD rekao je u četvrtak da ga ne zabrinjavaju ankete prema kojima stranka ima podršku između 8 i 11 posto, što je pad u odnosu na 15,5 posto krajem 2016.
Razlozi pada popularnosti su oštre unutarnje borbe, pad dolazaka novih migranata i dolazak Martina Schulza na čelo socijaldemokrata, a on se čini kao svježa alternativa njemačkoj kancelarki Angeli Merkel.
"Pad u anketama ni najmanje me ne zabrinjava", rekao je Joerg Meuthen.
Istaknuo je da AfD ima čvrsta stajališta i u nizu drugih pitanaj kao štosu porezi, obrana, zdravstvena i stambena politika.
Stranka je doživjela skandal početkom godine kada je Bjoern Hocecke, čelnik AfD-a za saveznu državu Thuringiju, nazvao berlinski spomenik holokaustu "spomenikom sramote", a izazvao je i kontroverzu u intervjuu za list The Wall Street Journal zanijekavši da je Adolf Hitler bio "apsolutno zlo".
Na konferenciji u četvrtak članstvo to nije željelo komentirati, a Meuthen, kritičan prema Hoeckeu, rekao je da AfD nema nikakve veze s nacionalsocijalizmom.
Dvije trećine članstva glasale su za isključenje Hoeckea i to je pitanje izazvalo ružne unutarstranačke sukobe.
AfD je još predložio uvođenje minimalnih kvota za deportacije, zauzeo se za trenutačno zatvaranje granica kako bi se prekinula "nekontrolirana masovna imigracija" i ocijenio da se ulazak u Njemačku treba dopustiti samo kvalificiranim ljudima.
Zagovara i deportaciju svih osoba kojima je odbijen zahtjev za azil te oduzimanje njemačkog državljanstva migrantima koji počine teške zločine.
Očekuje se da će na rujanskim izborima AfD postati treća po snazi stranka, ali kako je ne prihvaća nijedna od dviju velikih stranaka, nema izgleda da uđe u bilo koju vladu.