Zbog kašnjenja u plaćanju 73 posto hrvatskih tvrtki ima problema s likvidnošću

Foto: Davor Pongračić/Cropix

OKO 73 posto hrvatskih tvrtki ima problema s likvidnošću zbog zakašnjelog plaćanja, a prosječna isplata bila je 50 dana za transakcije između tvrtki te 60 dana za transakcije između javne uprave i tvrtki, pokazuju to najnoviji podaci Europskog Indeksa Plaćanja za 2013. godinu.

Zagreb je danas domaćin informativnog seminara u sklopu europske kampanje za podizanje svijesti o novoj direktivi za rješavanje problema zakašnjelog plaćanja u Europi. Sve je više europskih poduzeća pred propašću zbog neplaćenih računa, a tvrtke u Europskoj uniji izgubile su u 2012. godini čak 340 milijardi eura zbog kašnjenja u plaćanju, što je više nego dvostruko od proračuna Europske unije od 147 milijardi eura.

Zatvoreno 450.000 radnih mjesta

Zbog nemogućnosti plaćanja zatvoreno je 450.000 radnih mjesta, a 57 posto tvrtki u Europi tvrdi da imaju problema s likvidnošću zbog zakašnjelog plaćanja, što je povećanje od 10 posto od prošle godine. Kako EU i Hrvatska planiraju riješiti taj gorući problem s direktivom protiv kašnjenja u plaćanju, ispričali su u Zagrebu predstavnici Europske komisije, ministar financija Slavko Linić te ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

"Preuzimanjem Direktive Europske unije o suzbijanju kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama i zakonskim propisivanjem rokova plaćanja Vlada hrvatskom gospodarstvu omogućava primjenu još jednog efikasnog alata u suzbijanju i smanjivanju nelikvidnosti. Dosadašnjim mjerama i alatima uspjeli smo naslijeđenu rekordnu nelikvidnost od oko 44 milijardi kuna iz druge polovine 2011. godine smanjiti za više od deset posto, odnosno za preko 5 milijardi kuna, što je u uvjetima produljene krize i recesije pristojan rezultat", rekao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

"Saniramo dubioze iz državnog proračuna"

Ministar financija Slavko Linić naglasio je da je Zakonom o financijskom poslovanju Hrvatska u cijelosti uskladila rokove plaćanja između poduzetnika, te rokove plaćanja između poduzetnika i države.

"Sanirajući dubioze iz državnog proračuna, provodeći restrukturiranje trgovačkih društava u području infrastrukture, prometa i brodogradnje kao i trenutnu sanaciju zdravstva, s 1. lipnjem 2013. država će svoje obveze u potpunosti izvršavati u skladu s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Pored toga Vlada je omogućila niz potpora poduzetnicima kako bi im olakšala financijsku konsolidaciju poslovanja, kako što je reprogram poreznih dugova, reprogram neporeznih davanja, smanjenje obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje, smanjenje parafiskalnih nameta, posebna olakšica za reinvestiranu dobit, a sve u cilju jačanja njihove konkurentnosti, te smanjenja nelikvidnosti i insolventnosti. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, osim rokova plaćanja, predviđa i aktivnu ulogu Vlade, zajedno sa bankarskim sektorom i ostalim vjerovnicima, u postupcima predstečajne nagodbe u konsolidaciji financijskog poslovanja dužnika metodama ulaska u kapital, otpisa potraživanja ili preuzimanjem nekretnina na ime potraživanja. Evidentno je da navedeni napori Vlade daju sve veće efekte u smanjenju nelikvidnosti i poštivanju rokova plaćanja", rekao je Linić.

Organizatori su izvijestili da je na seminaru održan i okrugli stol s predstavnicima HUP-a, HOK-a, HAMAG INVEST-a i Hrvatskog saveza zadruga, koji su istaknuli kako kašnjenje u plaćanju utječe na poslovanje njihovih članica.