Zaredali se zahtjevi za referendumima: "Dobro je da se ljudi bune, ali mnogi su neinformirani"

Foto: Hina

OTKAKO smo članica Europske unije u Hrvatskoj se zaredalo poprilično zahtjeva za referendumom. Za sad je održan samo jedan, onaj o definiciji braka. Odgovor Ustavnog suda čeka referendum o ćirilici, a odgovor Sabora sindikati koji su ustali protiv outsourcinga. Sve glasnije se spominje i referendum o promjeni izbornog zakonodavstva ili protiv monetizacije autocesta. Direktnu demokraciju pozdravljaju i stručnjaci, no napominju: to je mač s dvije oštrice.

Prvi referendum od ulaska u Europsku uniju i prvi prolaz: "Birači su vrlo jasno rekli da je brak zajednica žene i muškarca i da takvu zajednicu Ustav treba štititi", poručila je Željka Markić, najisturenije lice inicijative "U ime obitelji" kad su lani početkom prosinca građani odlučili, a Ustavni sud se nije usprotivio, da se ustavom brak definira kao zajednica žene i muškarca. Promjenu ustava traži sad i Stožer za obranu hrvatskog Vukovara, a o kolokvijalno nazvanom "referendumu o ćirilici" premijer Milanović još je davno poručivao: "Od toga prste dalje, to proći neće!"

Hoće li proći, odluka je ponovo na Ustavnom sudu. Za stožeraše koji su nakon predaje potpisa čekali sedam mjeseci na saborsku odluku - sve to već predugo traje. "To je jednostavno gušenje demokracije u Hrvatskoj", rekao je Tomislav Josić. Na saborsku odluku čekaju sindikati koji traže referendum protiv outsourcing, oni se pak nadaju da će biti raspisan do listopada. "Želio bih vjerovati da se u Vladi neće služiti pravnim smicalicama ni kupovinom vremena", poručio je Željko Stipić.

"Znak da je narod nezadovoljan vlašću"

U zemlji koja do sad nije imala toliku potrebu birača za izjašnjavanjem na referendumu kao što je to primjerice, u Švicarskoj, to je znak da je narod nezadovoljan vlašću, smatra sociolog Mirko Petrić. Ističe kako je referendum najbliži oblik direktne demokracije, no svejedno upozorava: "Svaka izravna demokracija nosi sa sobom i neke opasnosti, poput opasnosti od majorizacije; od nametanja mišljenja manjini. Znamo da je demokracija ono što štiti i prava i manjina, a ne samo onog što izražava većina", kaže Petrić. Zbog toga je referendum mač s dvije oštrice, pa Petrić kaže: oprezno s pravima.

"Sigurno je da interese većine radnog stanovništva štiti referendum protiv outsourcinga, sigurno da referendum o ćirilici ima reperkusije na manjinska prava, na vlastito pismo i jezik, sigurno je da je referendum "U ime obitelji" mogao ugroziti prava jedne skupine, dok s druge strane on je i izraz nezadovoljstva velikog broja ljudi i na taj se način demokratski život u zemlji obogaćuje", zaključuje.

"Ljudi si umišljaju da je to demokracija, a radi se o čistom larpurlartizmu bez argumenata i znanja"

Slaže se s tim i psihologinja Mirjana Nazor. Dobro je da se ljudi bune i da im nije sve jedno, no ponekad se uključujemo u diskusije o kojima vrlo malo ili ništa ne znamo. "Mislim da dio ljudi, na žalost, nema vlastito mišljenje ni dovoljno argumenata bilo da su za nešto ili protiv nečega, nego naprosto ih vuče struja, umišljaju si da su u demokratskoj proceduri, a zapravo je sve to čisti larpurlartizam, bez ikakvih argumenata i ikakvog znanja", kaže Nazor.Vlada treba odrediti o čemu se može i treba, a o čemu ne raspravljati, kako bi se zaštitile ustavne kategorije poput ljudskih prava, smatra Nazor. I dok su u najavi već minimalno dva potencijalna referenduma stručnjaci se slaži: participacija u demokraciji - da, ali ne pod svaku cijenu i ne za svaku i najmanju sitnicu.

"Meni se čini da smo mi pomalo ušli u kaotičnu situaciju pa mislimo da se o bilo kojem problemu mora postaviti otvoreno pitanje i svi se imamo pravo izjašnjavati. Mislim da to nije točno; s jedne strane jer nemamo znanja, a s druge strane zato što su očito neka pitanja sasvim izvan toga da se o njima može na referendumu donositi bilo kakva odluka", zaključuje.