Foto: Damjan Tadić
VLADA štedi na stambenoj štednji. Još ove godine smanjuje poticaje za pet posto, a u idućoj ih najvjerojatnije više neće biti. Analitičari ovo vide kao loš potez. Uvelike će to utjecati na kupovnu moć građana, dovesti i do poremećaja na tržištu nekretnina te zaustaviti investicije. Iako godišnji izdatak od 160 milijuna kuna u državnom proračunu nije prevelik teret, analiza je pokazala da većina građana ne koristi stambenu štednju za kupovinu stana, pojasnio je ministar financija Slavko Linić.
"Mi stimuliramo štednju u stambenim štedionicama građana koji uopće nemaju namjeru kupovati stan", rekao je Linić.
U svojoj namjeri nije sam, podrška je odmah stigla.
"Znam nekoliko ljudi koji su kroz stambenu štednju samo oplođivali svoju ušteđevinu, nakon godinu- dvije podigli novac i na kamati zaradili više nego što bi zaradili da su novac stavili samo u banku", dodaje premijer Zoran Milanović.
No, brza i efikasna ušteda sada, dugoročno će imati puno veće posljedice, smatra stručnjak za nekretnine Frano Bezić.
"Ako čovjek štedi, on štedi tijekom desetaka godina da bi mogao kupiti stan. Dakle, on štedi za svoju djecu, ne štedi za sebe. Prema tome, logično je da je to efekt koji može biti tek u sljedećoj generaciji, ali ako se to sada ukine, onda nitko neće ni štedjeti", naglašava Bezić.
To će dovesti i do poremećaja na tržištu nekretnina. Stanogradnja nam je ionako na koljenima, a kupovna moć građana pada.
"Čovjek gubi povjerenje u bilo što i sam taj fakt dovodi do toga da se i poduzetnička pa i želja za investicijom u Hrvatskoj na neki način uništava", pojašnjava Bezić.
Svaka destimulacija ide u pravcu smanjivanja tržišta, pa je tako svaki poticaj, posebo u vrijeme krize- dobar, slaže se i ekonomski stručnjak Žarko Primorac koji upozorava.
"Ako se već radi o ukidanju onda bi bilo dobro da se poradi na nekom drugom vidu stimulacije za izgradnju stanova za mlade parove i olakšavanje njihovog opsluživanja kod banaka za kupovinu stanova. Ako je to samo po sebi ukidanje bez ikakve alternative onda to nije dobra stvar", kaže Primorac.
Iako su iz Vlade i ranije poručili kako rade na modelima kojima bi se trebalo pomoći mladima, ali i da ova odluka neće utjecati na projekte POS-ove stanogradnje, analitičari se slažu u jednom: u vrijeme krize ne treba mijenjati dobre stvari i destabilizirati tržište, već mijenjati politiku.
"Da ona bude poticajna i stimulativna, a ne destimulativna. Svi zajedno vidimo da sve što se radi- radi se na tome da se makismalno uzme, a minimalno daje i minimalno daje poticaje da bi se u bilo kojem segmentu nešto razvijalo", poručuje Bezić.