Foto: RTL
MINISTAR zdravlja Siniša Varga otišao je na skijanje službenim automobilom i dok ga ministar uprave Arsen Bauk opravdava, a ministrica Vesna Pusić smatra da nije trebao ići, njegovo je ministarstvo u velikim financijskim problemima.
"Oko 90 posto bolničkog proračuna odlazi na plaće zaposlenih, dok svega 10 posto odlazi na funkcioniranje bolnice i svega onog što bi pacijenti trebali dobiti.
Ako krene Masterplan tako da se bolnice sistemski povežu moguće je da se racionalizira poslovanje bolnica i da pacijenti bitnije ne osjete promjenu, no zasad to nije izgledno da će se dogoditi", rekao je Klepo.
"Sve vodi dodatnom urušavanju prava pacijenata"
Ističe kako će nakon izdvajanja HZZO-a iz državne riznice bolnice dogovarati usluge s HZZO-om i da bi se cijene trebale povećati.
"Bolnice će tada imati manje sredstava za rad, a evidentno je da će se liste čekanja dodatno produživati. Plaće medicinskog i osoblja u bolnicama bi tada trebale ići u skladu s rezultatima poslovanja, a sad plaće idu bez obzira kako posluje koja bolnica. Bolnice će raditi po principu tko ne može opstati taj mora otići, znači i bolnice će ako budu ostvarivale ogromne gubitke moći ići u stečaj. To ministar Varga ima u planu.
Naime nakon sanacije bolnice će se vraćati županijama. Varga misli da bi se mogao racionalizirati cijeli sustav i da bi se 2017. bolnice mogle približiti se nuli, a ja duboko sumnjam u to jer troškovi za zdravstvo svake godine rastu", rekao je Klepo.
Dodao je kako uglavnom sve vodi prema urušavanju prava pacijenata, no i da su pacijenti ti koji premalo plaćaju zdravstvenu zaštitu.
"Liste čekanja bit će sve duže, a pacijenti će biti prisiljeni ići privatnicima ako imaju novaca. Kod nas je problem i što građani misle da sve plaćaju u zdravstvu, a zapravo ne plaćaju ništa za zdravstvenu zaštitu. Plaćaju njihovi poslodavci. Kod Slovenaca je polica dopunskog oko 25 eura i kod nas bi se premije dopunskog trebala podići sa 70 na 120 kuna", zaključio je Klepo.
"Cijena HZZO-a nije dovoljna ni za repromaterijal"
Predsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) dr. Trpimir Goluža smatra da uzrok financijske dubioze u zdravstvenom sustavu nisu zdravstveni djelatnici niti bolnice, već nakaradni i neodrživi koncept financijskog poslovanja sustava, koji je protivan osnovnim tržišnim načelima i zdravorazumskom rasuđivanju.
"Tako u Hrvatskoj kupac zdravstvene usluge (HZZO) određuje njenu cijenu. Često je ta cijena toliko podcijenjena da se njome ne mogu pokriti niti stvarni troškovi uloženog "repromaterijala".
Cijena koju HZZO određuje hrvatskim bolnicama u prosjeku je višestruko niža, no cijena za istu uslugu u ostalim zemljama članicama EU. U postojećem okviru bolnicama je nemoguće pozitivno poslovati, a da pri tome pružaju kvalitetnu zdravstvenu uslugu", rekao je Goluža.
Naglašava kako je osnovni problem stvaranja financijskih gubitaka u zdravstvu taj što HZZO nema dovoljno sredstava za plaćanje zdravstvene usluge koju njegovim osiguranicima pružaju hrvatske bolnice.
"Građani RH imaju na papiru pravo na sve, a u praksi ta prava većinom ne mogu iskoristiti"
"Generator gubitaka u sustavu nisu bolnice, već politika koja nema hrabrosti suočiti se s realnošću i priznati notornu činjenicu da nismo toliko bogato društvo u kojem baš svi možemo imati pravo na baš sve.
To je tzv. politika prelijevanja iz šupljeg u prazno, odnosno politika saniranja bez stvarne sanacije. HZZO ne želi priznati svoju financijsku nemoć već politikom obezvređivanja rada u bolnicama, bolnice i zaposlenike u njima prikazuje kao parazite državnog proračuna. Zahvaljujući takvoj politici gotovo svi građani RH imaju na papiru pravo na sve, no u praksi ta prava u dobroj mjeri ne mogu iskoristiti", kazao je Goluža za Index.
Tvrdi kako je krajnje vrijeme za temeljitu reformu zdravstvenog sustava, kojom će se stvoriti platforma za poslovanje bolnica s pozitivnom nulom, a da se pri tome održi prihvatljiva socijalna komponenta zdravstvenog sustava.
"Pitanje zdravstvene reforme, pitanje je od nacionalnog interesa u kojoj Hrvatska država mora opstati kao socijalna država u kojoj zdravlje neće biti privilegija bogatih već pravo svih njenih građana. To je moguće ostvariti, ali isključivo uz dodatan angažman i napore svih dionika zdravstvenog sustava", rekao je Goluža.