Foto: Utrecht/Public domain/Wikipedia
NIZOZEMSKI grad Utrecht započinje eksperiment s bezuvjetnim temeljnim dohotkom kako bi se utvrdio njegov utjecaj na društvo. Gradske vlasti u suradnji sa sveučilištima žele provjeriti funkcionira li temeljni dohodak u realnom životu i s pokusom kreću po završetku ljetnih praznika.
Prije ideoloških rasprava
Victor Everhardt, gradski vijećnik zadužen za rad i dohodak nudi detalje za DeStadUtrecht.nl i kaže: "Jedna će grupa primati kompenzaciju uz praćenje rashoda, druga će dobiti temeljni dohodak bez ikakvih uvjeta. Naravno, tu je i kontrolna grupa koja će novac primati po ustaljenim pravilima".
"Naši podaci pokazuju da manje od 1.5 posto ljudi zlorabi socijalna primanja, ali, prije nego što se upustimo u svakovrsne principijelne rasprave trebamo li u to krenuti ili ne, mi moramo proučiti da li temeljni dohodak uistinu funkcionira. Što se događa kad netko dobije mjesečni iznos bez pravila i kontrola? Hoće li netko pasivno sjediti kod kuće ili će ljudi iskoristiti priliku da se razviju i pruže svrsishodan doprinos društvu?"
Everhardt očekuje da će do jeseni dozvole za provođenje eksperimenta dobiti i drugi gradovi u Nizozemskoj, uključujući Nijmegen, Wageningen, Tilburg i Groningen te tako omogućiti iscrpnije istraživanje.
Milom ili silom
Ideja o temeljnom prihodu nije nova, među prvima je zagovara prosvjetitelj Thomas Pain u pamfletu "Agrarna pravda" napisanom 1795. godine. Stoljećima na marginama, ona je aktualizirana tijekom posljednje Velike recesije koja je započela u 2007. godini i danas predstavlja učestalu temu za političare i ekonomiste.
Stav da će razvoj tehnologija, milom ili silom, čovjeka osloboditi od rada postaje sve uvrježeniji, zbog čega su slični pilot projekti već provedeni ili se provode u Francuskoj, Kanadi, Namibiji, Brazilu i Indiji gdje su redom pokazali pozitivne socijalno-ekonomske učinke. Štoviše, dva pilot programa koja su 2013. godine provedena u ruralnim sredinama indijske države Madhya Pradesh sugeriraju da temeljni dohodak usmjeren na najsiromašnije rezultira svojevrsnim društvenim preporodom prema većini pokazatelja.
Pojedine nacije imaju priliku i za alternativne eksperimente s "temeljnim prihodom", tako Aljaska svim građanima isplaćuje "dividendu" na prihode od nafte iako taj iznos nije niti približno dovoljan za godišnje životne potrebe. U drugim nacijama, poput Finske, raspravu o temeljnom dohotku potiču ekonomske nevolje za koje je teško pronaći tradicionalne odgovore. Suočena s rastućom nezaposlenošću i skučenim manevarskim prostorom unutar monetarne unije Finska uz javnu deklaraciju o "liječenju mjerama štednje" također priprema "plan B" i u dokumentu objavljenom prošlog mjeseca traži "Implementaciju eksperimenta o temeljnom prihodu".