Foto: Hina
''Neka budu blagdani i praznici i posebni dani koje treba obilježiti, ali isto tako smatramo da bi trebali biti i radni. Prema tome, ja se nadam da ćemo nešto u tom smislu za iduću godinu i definitivno odlučiti da dio blagdana koje imamo, pretvorimo u radne''. Najava ministra financija Slavka Linića s kraja 2012. na tome je i ostala.
Protekli uskršnji i prvomajski praznici mnogima su tako bili radni, iako poslodavci često koriste priliku da zaposlenima omoguće produženi vikend, kaže čelnik SSSH Mladen Novosel.
''Ali to je naravno isključivo u onim sektorima i djelatnostima u kojima je to moguće, gdje način posla to dozvoljava, kao u trgovačkom i turističkom sektoru koji rade i subote i nedjelje'', napominje Novosel.
Krizi unatoč, u državnom i javnom sektoru i dalje je puno više manevarskog prostora za ugodno blagdansko spajanje, primjećuje Bernard Jakelić iz Hrvatske udruge poslodavaca.
''Jer privatne kompanije koje imaju određene poslove ne mogu si priuštiti taj luksuz, a one koje to čine to unaprijed planiraju. I praktički na taj način pokušavaju racionalizirati svoje poslovanje'', pojašnjava zamjenik glavnog direktora HUP-a.
Europski primjeri poput Švedske ili Njemačke s manje praznika, ali istodobno više dana godišnjeg od hrvatskih minimalnih 20 dana, dokazuju da je mnogo toga u boljoj organizaciji, a ne neradnim danima. A oni će i ove godine u kombinaciji s vikendom imati svoju cijenu, prema izračunu HUP-a oko milijarde kuna po danu.
''U svakom slučaju, to spajanje se u nas ukorjenilo i postalo nekakav dio tradicije. Međutim, zasigurno da bi u ovo vrijeme gospodarske krize i problema koje imamo, trebalo voditi računa da bi i tu trebali nešto učiniti, neke stvari racionalizirati. A prije svega na onaj dio koji se odnosi na rad državne i javne uprave, javnih poduzeća, itd.'', jasan je Jakelić.
Veliko je pitanje je li kritika poslodavaca dospjela i do saborske strane Markova trga. Naime, narodni tribuni, zahvaljujući dobro poznatoj umješnosti, u slobodnim danima uživaju još od Uskrsa.