Foto: Index
POMOĆNIK glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović, koji u tom svojstvu redovito posjećuje krizna žarišta, u subotu je naveo tri moguća scenarija glede ukrajinske krize od kojih je najvjerojatniji scenarij "protegnutog ili zamrznutog sukoba", ocjenivši da ukrajinska kriza najviše pogađa građane Ukrajine, ali je prerasla ne samo u regionalnu već i globalnu krizu.
Dodao je da još uvijek postoji i mogućnost, ako bi se doslovno primjenjivao posljednji sporazum dogovoren u Bjelorusiji, tzv. Minsk 2, da bi se moglo iznaći rješenje gdje bi svi dobivali, a ne gubili.
"U ovoj situaciji svi gube. Najviše građani pogođeni ratom, gubi Europa, gubi Rusija, (...) ako bi se Ukrajina uspjela pretvoriti u most između Europe i Rusije to bi moglo koristiti i Ukrajini i u Europi", pojasnio je Šimonović.
Kao treći mogući scenarij navodi eskalaciju rata koji se u situaciji kada ubrzano pada gospodarska moć i standard i u Ukrajini i u Rusiji nikako ne može odbaciti.
"U borbi za legimitetom u tako teškoj situaciji vlade mogu eskalirati sukob", kazao je pomoćnik Ban Ki-moona za humanitarna pitanja.
Šimonović je do sada pet puta boravio u Ukrajini kao dužnosnik UN-a i najavljuje još jedan skorašnji posjet.
Osvrnuo se i na sunitske ekstremiste Islamske države koji pokazuju krajnju okrutnost prema šijitima, Jazidima, kršćanima i pripadnicima ostalih manjinskih skupina u Iraku i Siriji te kulturnoj devastaciji koju provode na područjima pod svojom kontrolom i ocijenio da je riječ o vrlo složenoj situaciji te da postoje "multikauzalni faktori koji utječu na bujanje IS-a".
"Susreo sam se s očajnim majkama u Iraku, koje kažu, što da napravimo? Naša maloljetna djeca žele se pridružiti IS-u.. Dakle, dok se ne suočimo s time da određenoj populaciji imponira IS, dotle nećemo moći zaustaviti napredovanje", kazao je Šimonović.
Prema njegovim riječima, jako je važno da umjereni vjerski vođe odigraju pozitivnu ulogu, ne samo da ne potiču na vjerski ekstremizam, nego da djeluju preventivno i osude ideološke i vjerske pozive na ekstremizam.
"Mi u UN-u pokušavamo s jedne strane osigurati globalnu platformu, ne samo za oružana djelovanja i suzbijanju takvih izazova, nego isto tako ustanoviti koji su to korijeni koji vode bujanju ovih korova", dodao je Šimonović.
Na nagađanja da ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ima izglede za mjesto glavne tajnice UN-a jer postoji razmišljanje da je došlo vrijeme za istočnoeuropsku skupinu i ženskog kandidata, Šimonović odgovora da i druge regionalne skupine imaju svoje apetite.
"Postavlja se pitanje da li je istočnoeuropska skupina, nakon ekspanzije Europske unije, još uopće skupina?", rekao je Šimonović. Potvrdio je da su dosadašnji glavni tajnici UN-a sudjelovali na kriznim žarištima, ali da je značajno da kandidat bude prihvatljiv te da može proći sito Vijeća sigurnosti.
"Mora, naravno, imati neku karizmu i iskustvo koje čini države uvjerenim da se mogu osloniti na takvog kandidata", zaključio je Šimonović.
Iako je presuda pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) o uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid u ratu devedesetih godina donesena prije više od mjesc dana, kada je Šimonović bio u misiji u Južnom Sudanu, pomoćnik glavnog tajnika i bivši hrvatski ministar pravosuđa dao je osvrt na taj slučaj na kojem je radio deset godina, ocjenivši da je presuda uglavnom za Hrvatsku povoljna.
ICJ je 3. veljače donio odluku o odbacivanju tužbe Hrvatske protiv Srbije o genocidu s 15 naprama 2 glasa, te jednoglasno odbacio protutužbu Srbije protiv Hrvatske.
"U pravnom smislu je bilo prilično jasno, nakon presude u bosanskom slučaju, da ne možemo očekivati potpuni dobitak u formalno - pravnom smislu. Međutim, ako se čita pažljivo tekst presude, mislim da je taj tekst uglavnom za Hrvatsku povoljan", rekao je Šimonović.
Smatra da bi sada bilo iznimno značajno da se svi materijali, što uključuje podatke koje je skupila i druga strana, pripreme za objavu.
"Mislim da je vrlo važno pored ove pravne dimenzije, ona politička, moralna i povijesna dimenzija koju je imao taj proces", dodao je Šimonović.
Kazao je da je na hrvatskim vlastima da to učine jer misli da je "korisno da se hrvatski građani upoznaju sa onim što smo smatrali da se događalo i skupili kao podatke i kako je sud gledao na to".