Foto: FAH
PREDUVJET za osiguranje kvalitetnoga i ravnopravnog obrazovanja romske djece jest njihovo uključivanje u dvogodišnji predškolski odgoj i polaženje vrtića, a obrazovanje je za njih i jedini izlaz iz siromaštva i isključenosti, preporuke su iz provedenog istraživanja o uključenosti romske djece u obrazovanje, predstavljenoga u utorak u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS).
20 posto romske djece iz obitelji ispitanika polazi vrtić ili predškolu
Rezultati istraživanja, koje je obuhvatilo 135 romskih domaćinstava u pet naselja u kojima živi velik broj Roma: Kozari puteve, Capraške poljane, Parag, Dardu i Vodnjan/Galižanu, pokazalo je kako samo 20 posto romske djece iz obitelji ispitanika polazi vrtić ili predškolu, rekao je istraživač dr. Danijel Vojak iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Istaknuo je kako je pristup istraživanju bio holistički, ali i ukazao na ozbiljne činjenice koje je istraživanje iznjedrilo, kao što su iznimno nizak stupanj obrazovanja, pa tako 65 posto osoba koje su sudjelovale u istraživanju nema nikakvu naobrazbu, samo 24 posto ih ima osnovnu školu, a srednju školu tek njih osam posto. Nešto svjetla u tu tešku situaciju daju pak podatci da je broj romske djece upisane u osnovnu školu u porastu jer ih je 2009. godine bilo upisao 4186, a 2013. godine njih 5470. Zabrinjavajući su pak podatci da je 91 posto ispitanika nezaposleno, čak 40 posto romskih domaćinstva se nekvalitetno hrani, a 18 posto ispitanika nema nikakvo zdravstveno osiguranje.
Preporuke istraživanja sažeo je konzultant Programa za rano djetinjstvo OSF-a Arthur Ivatts istaknuvši kako se u preporukama priznaje vrijednost i važnost hrvatske Nacionalne strategije za uključivanje Roma od 2013. do 2020. godine te, kako je rekao "impresivni raspon trenutačno važećih mjera i mjera koje se planiraju u skladu s Nacionalnom strategijom, obrazovanja, znanosti i tehnologije".
Potreba za povećanjem konkurentnosti Roma na tržištu rada
Osim toga, objasnio je Ivatts, u preporukama se nude i neke inovativne i radikalne ideje koje treba ozbiljno razmotriti, među kojima je i povećanje zapošljivosti i konkurentnosti Roma - i žena i muškaraca. Spomenuo je i neke od glavnih zaključaka kao što su - ulaganje u obrazovanje u ranom djetinjstvu u kojemu svakako treba izbjeći etničku segregaciju i anti-romsko ponašanje nekih učitelja, te osigurati jednakost, dignitet i poštovanje romske djece.
Duško Kostić, jedan od malobrojnih Roma s visokoškolskom spremom, uključio se u istraživanje u njegovu ranom stadiju, smatra pak da se i sami Romi trebaju mijenjati. Podsjetio je kako je sam počeo studirati u 32. godini, a ključnim smatra da Rome treba uvjeriti kako svi moraju završiti barem osnovnu školu.
Istraživanje RECI provodi se u Srbiji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Češkoj Republici i bivšoj jugoslavenskoj Republici Makedoniji. Hrvatska je prva zemlja u kojoj je provedena druga faza istraživanja RECI+, a to znači da su u istraživačke timove uključeni Romi istraživači i asistenti. Koncepcija RECI+ također stavlja jači naglasak na zagovaranje ciljanih poboljšanja politike za rano djetinjstvo, pružanja usluga i prakse.
Na konferenciji su predstavljeni i rezultati dvaju projekata - "Kvalitetno obrazovanje za romsku djecu" i "Mreža podrške romskoj djeci REYN Hrvatska", financiranih iz fondova Europske unije, a provodi ih Pučko otvoreno učilište "Korak po korak" u suradnji s partnerima.