Foto: Hina
PREMA novom Zakonu o mirovinskom osiguranju koji danas stupa na snagu, nakon 2030. godine produžit će se dobna granica za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina starosti i to svake godine za po tri mjeseca tako da bi se prijelazno razdoblje završilo 2038.
Prema novom zakonu u punu starosnu mirovinu, za one koju su rano ušli u svijet rada, moći će se ići sa 41 godinom mirovinskog staža i 60 godina života bez penalizacije. Penalizirani pri umirovljenju neće biti ni radnici koji su ostali bez posla zbog stečaja i imaju status nezaposlenih dvije godine uz uvjet dobi i mirovinskog staža.
Predviđeno je da se novim zakonom potiče duži rad te omogućava korištenje starosne mirovine uz rad s nepunim radnim vremenom (odnosno do pola radnog vremena) i na taj način nagrađuje dulji ostanak u svijetu rada. Također, utvrđuje se invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uz određivanje poslova koje osiguranik može raditi. Uvodi se i privremena invalidska mirovina za osiguranike koji i nakon završene rehabilitacije ostanu nezaposleni.
Pojednostavljen je i izračun mirovina, prema omjerima doprinosa za 1. i 2. stup, a cilj je da mirovine iz 1. i 2. stupa budu između 60 i 70 posto prosječne plaće. Sada su na razini od 46,1 posto.
Umirovljenici koji mirovinu primaju preko pošte, njih oko 180.000, i dalje će je dobivati na taj način, a novi umirovljenici, od početka 2014. godine, primat će mirovinu isključivo preko banke.
Tijekom 2014. planirano je razdvojiti mirovine stečene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od mirovina po posebnim propisima (tzv. povlaštene). Mirovine po posebnim propisima iznad 5000 kuna bit će smanjene za 10 posto što bi trebalo donijeti uštedu u proračunu već od 300 milijuna kuna.
Protivljenje su izrazili branitelji na prosvjedu protiv izmjena Zakona o smanjenju mirovina ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić istaknuo je da je svrha reforme uskladiti mirovinski sustav sa gospodarskim i demografskim kretanjima te razvijati različite načine financiranja mirovina razvojem sva tri mirovinska stupa. Cilj joj je također osigurati dužu aktivnost i kasniji odlazak u mirovinu, povećati odgovornost pojedinaca za vlastitu socijalnu sigurnost i realnu vrijednost mirovina, socijalnu sigurnost umirovljenika te dugoročno stabilizirati mirovinski sustav.
Upozorio je da je trenutno odnos zaposlenih i umirovljenika 1,23 prema 1, što je neodrživo.