Foto: FAH

METEOROLOZI su za vikend u Hrvatskoj najavili vrhunac toplinskog vala zbog koga su za subotu i nedjelju upozorili na najveću opasnost od vrućina za cijelu Hrvatsku, koja se za područje Rijeke i Splita produžuje od petka do ponedjeljka, a u ponedjeljak će još potrajati na području Osijeka i Dubrovnika.

Meteorolozi pozivaju građane da se drže preventivnih mjera, da se ne izlažu pretjerano suncu, te da prostore u kojima borave rashlade uređajima ili noćnim zrakom, čime mogu znatno smanjiti opasnost od vrućina.

Najava upozorenja koje su meteorolozi objavili omogućena je istraživanjima dugotrajnih povezanosti temperature zraka i smrtnosti, na temelju kojih se za svaku pojedinu klimatsku zonu određuju kritične razine temperature zraka.

Voditeljica Službe za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda Ksenija Zaninović vodila je istraživanje o utjecaju toplinskih valova na smrtnost u Hrvatskoj, koje je poslužilo da se za svaku regiju odrede granične vrijednosti, te prognozira i najavi približavanje toplinskog vala, poput onoga najavljenog za vikend.

Jedan stupanj više, smrtnost veća za 1,3 posto

Na temelju analize statističkih podataka za 26 godina (1983. – 2008.), utvrđeno je, primjerice, da umjerena opasnost za Osijek nastupa kada maksimalna dnevna temperatura dosegne 35,2 stupnja Celzijeva, velika opasnost pri 36,7 a vrlo velika opasnost kod maksimalne dnevne temperature od 38,8 stupnjeva Celzijevih.

Istodobno, umjerena opasnost za Zagreb nastupa kod maksimalna dnevna temperatura pređe 33,7 stupnjeva Celzijevih, velika opasnost kod 35,1, a vrlo velika kod 37,1 stupnjeva Celzijevih.

U Splitu umjerena opasnost nastupa kad temperatura dosegne 33,9, stupnjeva Celzijevih, velika kod 35,1, a vrlo velika kod 36,7 stupnjeva Celzijevih.

U svakoj regiji su opasnosti od toplinskih valova različite, jer su ljudi naviknuti na klimu u svome području, upozorava meteorologinja Zaninović i navodi primjere Gospića, u kome se vrlo velika opasnost oglašava pri maksimalnoj dnevnoj temperaturi od 35,5 stupnjeva Celzijevih, i Knina u kome se isti stupanj opasnost oglašava tek na 39 stupnjeva Celzijevih.

Kada maksimalna temperatura u Zagrebu premaši graničnu vrijednost za jedan stupanj, smrtnost se poveća za 1,3 posto. Smrtnost raste samo dva prva dana toplinskog vala, kasnije se smanjuje, objašnjava dr. Ksenija Zaninović.

2003. od toplinskog vala umrlo 70 tisuća ljudi

Prema jednom izvješću iz 2007., koje je poseban tim podnio Europskoj komisiji, od toplinskog vala iz 2003. u 12 zemalja Europske unije

umrlo je 80 tisuća ljudi više nego u prosjeku prethodnih pet godina, od kojih 70 tisuća za vrijeme ljeta, a samo u kolovozu 45 tisuća.

Taj je val, međutim, u Zagrebu rezultirao smanjenom smrtnosti od desetak posto, kaže Ksenija Zaninović i dodaje: „Ne znamo razlog. Možda su ljudi ozbiljno shvatili upozorenja koja su dolazila iz Zapadne Europe“.

Najveća smrtnost uzrokovana toplinskim valovima u Hrvatskoj zabilježena je 2005., kada se u Zagrebu za 7-8 dana povećala za više od 90 posto. Također, godine 1999. za 12-13 dana toplinskog vala smrtnost je Zagrebu porasla na blizu 60 posto.

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo priopćili su da od 16. svibnja do 15. rujna prate povećanje pobola i smrtnosti povezanih s povišenim temperaturama te izvješća s objedinjenim podacima na razini države dostavljaju Ministarstvu zdravlja.