Index anketa: Kome biste dali svoj glas da su danas predsjednički izbori?

Foto: Index, FAH

PREDSJEDNIČKI izbori održat će se 11. siječnja, a očekuje se kako će odluka o raspisivanju izbora uskoro službeno biti objavljena u Narodnim novinama. Podsjetimo, ovako kasnim datumom krši se zakon. Naime, Zakonom i Ustavom propisano je da se predsjednički izbori moraju održati najmanje 30 dana prije isteka mandata aktualnog predsjednika. Josipovićev mandat započeo je 18. veljače 2010. godine, što znači da bi se drugi krug predsjedničkih izbora morao održati najkasnije 18. siječnja, a u tom slučaju bi prvi krug izbora morao biti održati najkasnije 4. siječnja.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izjavio je kako smatra da datum nije regularan. Dodao je i da se o tome raspravljalo na Predsjedništvu HDZ-a te je  taj datum nazvao "politikantskim" i "izmišljenim" jer upravo tada ljudi odlaze iz domovine na svoja radna mjesta, dok se drugi vraćaju sa skijanja. Upozorio je kako se radi o plitkoj računici aktualnog predsjednika.  Uz takve procjene pristaje i Milan Kujundžić, predsjednički kandidat Hrvatske zore, koji je u subotu izjavio da je mogući rok za prvi krug predsjedničkih izbora 11. siječnja neustavan, te će, ako Vlada raspiše izbore na taj datum, podnijeti Ustavnu tužbu i zatražiti ustavnost Vladine odluke o izborima na taj datum.

Ulaznica "teška" 10.000 potpisa

Bez obzira na to tko predlaže predsjedničkog kandidata, mora prikupiti najmanje 10 tisuća potpisa birača koji podržavaju njegovu kandidaturu. Svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata. Uz sadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića, kandidature su do sada potvrdili Kolinda Grabar Kitarović, Milan Kujundžić, Anto Đapić i Ivan Rude, a Ivan Grubišić najavio je kandidaturu.

Aktualni predsjednik Ivo Josipović svakodnevno putuje diljem Hrvatske, posjećujući razne manifestacije diljem Lijepe Naše i prisustvujući na nizu manifestacija, od smotre pčelara u Opatiji pa do Dana grada u Kutini.

U stopu ga prati i glavna pretendentica na poziciju čelnika države, HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović, koja je također intenzivirala kampanjske napore posljednjih dana, a u ponedjeljak je Predsjedništvo HDZ-a jednoglasno prihvatilo njezinu strategiju i program. Tomislav Karamarko rekao je tom prilikom okupljenim novinarima kako je do trenutka odobravanja programa sve bilo "samo skup kontura prave kampanje", pretkampanja, najavljujući tako početak prave kampanja.

Prema rezultatima redovitog mjesečnog istraživanja agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama (CRO Demoskop), provedenog u razdoblju između 3. i 5. studenog, Ivo Josipović zadržao je poziciju najpopularnijeg hrvatskog političara s 31,8 posto potpore, dok se Grabar Kitarović nalazi na trećem mjestu s 7,7 posto. Milan Kujundžić zauzeo je četvrto mjesto s 4,8 posto podrške.

U Indexovoj anketi dajte svoj glas onome za koge biste glasali da su danas izbori, a u komentarima ispod članka napišite zašto ste odabrali određenog kandidata.

IVO JOSIPOVIĆ

Ivo Josipović rođen je 28. kolovoza 1957. godine u Zagrebu i treći je predsjednik Hrvatske nakon Franje Tuđmana i Stjepana Mesića. U siječnju 2010. godine u drugom krugu izbora za predsjednika RH, pobijedio je Milana Bandića.

Josipovićeva kampanja bila je bazirana na riječi "Pravda", a volio se predstavljati kao generator promjena u društvu i kao zastupnik naroda u obračunu s korumpiranim sustavom. No, ubrzo se i sam Josipović počeo pojavljivati u kontekstima mnogih afera.

Jednu od njih, onu vezanu uz ZAMP, otvorio je upravo Index.

Iz Pantovčaka su u više navrata zataškavane "škakljive vijesti" te se u sprezi s glavnim medijima nastojalo sve utišati. Svi koraci predsjednika Josipovića bili su vezani za očuvanje vlastitog rejtinga te pozicije najpopularnijeg političara u zemlji.

"To što Index objavljuje su, dopustite mi da to tako kažem, besmislice", rekao je predsjednik Josipović u ožujku 2012. godine o aferi Zamporion. Također, novinaru Indexu telefonski je izrazio "zabrinutost" kazavši kako se na Indexu o njemu piše "neistinito i strašno".

Činjenica da Josipović, gostujući kod Aleksandra Stankovića u Nedjeljom u 2, javno lagao kako operativno ne sudjeluje u radu ZAMP-a, iako je sjedio u njegovom predsjedništvu, koje odlučuje o ugovorima s Emporionom, nije previše zanimala medije u našoj zemlji.

Udar Pantovčaka na jedine slobodne preostale medije koji o njemu ne pišu u superlativima osjetio je i tjednik Novosti. Josipović je tada biranim riječima napao izdavača tog tjednika Milorada Pupovca optuživši ga da zarađuje na "etnobiznisu". Josipović je zamjerio Pupovcu i reketarenje bivših zbog "ostvarivanja velikih financijskih prihoda iz proračuna" te zbog netransparentnog trošenja novca namijenjenog manjinama. Prošlog tjedna Novosti su mu to, i ne samo to, vratile naslovnicom na kojoj su optužile Josipovićevog savjetnika Rakara.

Novorođena sklonost za polemiziranje

Sve do početka predizborne utrke, Josipović se nije uključivao ni u jednu bitniju hrvatsku polemiku, ostajući neutralan. Politika nezamjeranja postala je glava odlika politike Pantovčaka pa je tako iz ureda Predsjednika izostala žešća reakcija na nepotreban referendum da se u Ustav uvrsti definicija da je brak zajednica muškarca i žene. Osim jasno izraženog stava "Protiv" nije bilo pretjeranih aktivnosti. Josipović valjda računa i na te glasače. 

Ondje gdje je bivši predsjednik Stjepan Mesića ulazio svom silinom, a bila je riječ o civilizacijskim polemikama, Josipović se povlačio u "neutralnost". "Ako se zakon ne želi poštivati, onda ga se mora mijenjati", rekao je predsjednik Josipović u jeku harange odnosno pitanja dvojezičnosti u Vukovaru.

Ipak, u nedjelju je predsjednik Josipović djelomično konkretizirao svoje stavove. Komentirajući budućnost dvojezičnih ploča u Vukovaru, Josipović je istaknuo kako je nedavno naišao na kompromisno rješenje za koje misli da bi moglo polučiti rezultate.

"Bio sam u Vukovaru i susreo sam se s grupom građana koji imaju ideju kako to učiniti, jednu kompromisnu, dobru ideju o tome da se krene s tablama na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu s jedne strane, a na manjinskim jezicima i pismu s druge strane. To mi se čini prihvatljivim", kazao je Josipović.

Josipović od listopada 2014. godine aktivno ulazi u dijalektičke okršaje sa sugovornicima oko različitih inicijativa. Naročito revno preuzima na sebe odgovornost posrednika između sukobljenih društvenih i političkih grupacija te se tako uključuje u polemike oko braniteljskih prosvjeda u Savskoj, oko pitanja monetizacije hrvatskih autocesta te oko izmjena izbornoga zakonodavstva i Ustava.

Utjecaj koji zamračuje transparentnost

"Josipović je navikao da ga mediji štite, a ne napadaju, da su mu izdavači prijatelji, a ne protivnici, da se njegove afere zataškavaju, a ne otkrivaju, te da mu je kao najpopularnijem šefu države zapadnije od Sjeverne Koreje dopušteno legalno izabrane predstavnike manjina optuživati za reketarenje i zamračivanje proračunskog novca", pisali smo u kolovozu 2012. godine.

Više puta pokušali smo istražiti kako je zapravo Josipović došao do svoje velike imovine, no nismo uspjeli. Transparentnost ne počiva na Pantovčaku.

Koliki je utjecaj Josipovića na glavne medije možda se najbolje mogla vidjeti u slučaju Perković. Naime, dok se javnost zabavljala premijerom Zoranom Milanovićem i njegovim eskapadama svaki puta kada je trebao objasniti Lex Perković, bilo je umijeće vidjeti koliko je puta izbjegnuta činjenica da je savjetnik za sigurnost predsjednika, Saša Perković zapravo sin Josipa Perkovića.

"Ne pada mi na pamet zbog mogućeg sukoba interesa oko slučaja Lex Perković smijeniti Sašu Perkovića. Kao prvo gospodin Perković ne radi ništa vezano za predmet o kojem se radi. Taj predmet ako ga bude i kad bude bit će u rukama pravosuđa. Već sam rekao da nitko ne treba nositi moguće grijehe svojih roditelja. Jednom riječju ne pada mi napamet, ne pada mi napamet mijenjati savjetnika za sigurnost", naglašavao je predsjednik Ivo Josipović koji osim obrane vlastitih poslova i ljudi i nema neke rezultate.

Proračunskim novcem pogonjena kampanja

"Idemo uzeti milijarde bogatoj državi" bio je moto predsjedničke delegacije u Kataru gdje je vodio kremu hrvatskog gospodarstva. No, rezultata nema nigdje. Nestala je i njegova inicijativa za rast hrvatskog gospodarstva, a nije se istaknuo ni u kriznim situacijama. Dok je Vlada bila na poplavljenim područjima, Josipović je s Božidarom Kalmetom uživao na jahti.

Ivo Josipović vodi jednu od skupljih predizbornih kampanja u novijoj povijesti Hrvatske. A sve to o trošku poreznih obveznika. Proračun ureda predsjednika za 2014. godinu, naime, iznosi 43.903.377 kuna, a ta su sredstva gotovo u cijelosti posvećena Josipovićevoj nakani da na izborima krajem godine osvoji još jedan mandat.

Druga Republika

Josipović je, pred sam kraj trenutačnog mandata, odlučio lansirati projekt promjene Ustava - projekt kojim bi se, u slučaju pobjede, bavio idućih pet godina. Kao ključne sastavnice novoga Ustava Josipović navodi stavke na koje nailazimo kod svih predsjedničkih kandidata, jačanje demokracije i osnaživanje ekonomije.

U nastupima u kojima proklamira buduće promjene, Josipović spominje sintagmu "Druga Republika". Za njega je to jedna modernija Hrvatska, duboko naklonjena pred oltarom tehnokratske racionalnosti stručnjaka i upravitelja 21. stoljeća, a opet povezana s povijesnim korijenima prošlih generacija.

Sinteza najboljega iz svjetova tradicije i modernosti, koji ne moraju, kako ističe predsjednik Josipović, nužno biti nepomirljivi.

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ

Kolinda Grabar Kitarović rođena je 29. travnja 1968. godine u Rijeci, a nakon karijere u diplomaciji, od 2003. godine počinje njen politički uzlet kada postaje ministrica europskih integracija. Uzlet je vezan uz Ivu Sanadera koji tada sastavlja Vladu. Dvije godine kasnije, nakon što je Miomir Žužul morao otići, Grabar Kitarović preuzima ministarstvo vanjskih poslova.

Nakon što je Sanader 2007. godine uspio dobiti i drugi mandat u Ministarstvo vanjskih poslova dolazi Gordan Jandroković, a Grabar Kitarović kreće s međunarodnom karijerom. Tako je od 2008. do 2011. godine bila veleposlanica u SAD-u, da bi u srpnju 2011. godine bila imenovana pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a zaduženog za javnu diplomaciju.

Narko-skandal u veleposlanstvu

Grabar Kitarović oduvijek je bila miljenica javnosti. Primjerice 2005. godine po anketama je uz Đurđu Adlešić dijelila drugo i treće mjesto najpopularnijih političara. Iznad njih naravno bio je tadašnji predsjednik Stjepan Mesić. Štoviše u velikoj anketi tko bi Hrvatsku mogao najbolje predstavljati u svijetu od političara, sportaša i ostalih javnih osoba bila je šesta na listi, "između" Gorana Ivaniševića na petom i znanstvenika Miroslava Radmana na sedmom mjestu.

Imidž "drage, simpatične, pristojne i poštene osobe" građen je pomno pa su se tako u hrvatskim medijima mogle čitati priče kako je Grabar Kitarović postala simpatija jednog "EU ministra", u kojem se naglašavao njen šarm.

Unatoč, brižno osmišljenom imidžu Grabar Kitarović nije bila imuna na afere. Prva je bila ona kada je američka policija tijekom kupoprodaje droge ulovila člana hrvatskog konzulata u Los Angelesu, a Ministarstvo vanjskih poslova odrađivalo je veliku akciju zataškavanja tog skandala. Štoviše Grabar Kitarović umiješanu je članicu konzulata nagradila "produženjem mandata" da bi kasnije tvrdila da je za cijeli slučaj saznala prekasno.

"Ovo što se događa u zadnja dva dana je sramotno. Neugodan, ali benigan incident pokušava se prebaciti na profesionalce. Glavni krivci su tadašnji zapovjedni vrh (ministarstva) i aktualna ministrica vanjskih poslova.", tvrdio je u jeku afere u prosincu 2006. godine Zoran Milanović tadašnji glasnogovornik SDP-a. Zbog narko-afere tražio je ostavku Kolinde Grabar Kitarović.

Suprug privatno koristio službeni automobil

Bivša premijerka Jadranka Kosor tražila je njenu smjenu i to kao veleposlanice u SAD-u. Naime, otkriveno je kako je suprug Kolinde Grabar Kitarović, Jakov Kitarović u Americi dvije godine koristio službeni automobil u privatne svrhe. Prevalio je više od 50 tisuća kilometara.

"Ona mora snositi odgovornost!", grmjela je Kosor.

Upravo u to vrijeme vukla se paralela sa švicarskom ministricom koja je podnijela ostavku nakon što je otkriveno da je kupila kutiju Tobleronea na službenu karticu. Javnost je tražila smjenu veleposlanice, no cijela afera je stavljena pod tepih kada je Grabar Kitarović platila oko 30 tisuća kuna na koliko je procijenjena šteta.

Afera je tada pala u zaborav i veleposlanica je nastavila raditi svoj posao u Washingtonu.

Grabar Kitarović za Washington Times: Sanader je priznat i poštovan

Grabar Kitarović oduvijek je bila dobar vojnik svoje partije, a tako je do gotovo zadnjeg dana branila Ivu Sanadera.

"Hrvatski premijer Ivo Sanader je široko priznat i poštovan kao reformist koji je pokazao odlučnost u ostvarivanju nacionalnih ciljeva članstva u EU i NATO-u", napisala je za dnevni list The Washington Times kao odgovor na tekst kolumnista tog lista Jeffreya Kuhnera koji je Sanadera optužio za "pljačku velikih razmjera".

Protiv instalacije ćiriličnih ploča

Kolinda Grabar Kitarović otpočetka je držala kako je Vlada pogriješila kada je postavila ćirilične ploče u Vukovaru.

"Normalno, prihvaćam odluku Ustavnog suda. Držim da moramo poštivati prava manjina i da ne smijemo odstupiti od dostignutog stupnja poštivanja manjinskih prava, ali isto tako Ustavni sud upućuje na vrlo bitnu odrednicu, a to je pitanje suživota, pitanje pomirbe i to da je dijalog, snošljivost i međusobno povjerenje među hrvatskim narodom i manjinama puno bitnije od nametanja zakona, i da je Vlada, kada je nametala ćirilične ploče, postupila krivo", izjavila je.

"Znate, da je meni netko ubio djecu, ne znam bih li uspjela oprostiti. Oni su oprostili, ali nisu zaboravili i nemojmo dirati te stare rane", rekla je tada Kitarović.

HSP AS i Tomašić prepoznali "prvu hrvatsku predsjednicu"

HSP AS već je 13. rujna podržao kandidaturu Grabar Kitarović, a otvorena podrška Ruže Tomašić, koja je u međuvremenu dala ostavku na čelno mjesto te stranke, stigla je skoro dva mjeseca kasnije.

"Hrvatska je spremna za ženu predsjednicu, a ovo vam je buduća predsjednica Republike Hrvatske", rekla je Tomašić nakon susreta s Grabar Kitarović na zagrebačkom Cvjetnom trgu.

Dijaspora u srcu programa

HDZ-ova kandidatkinja za vrijeme posjete Mostaru nije propustila naglasiti kako će važan dio njezine kampanje biti popravljanje položaja Hrvata u BiH.

"Ja sam s razlogom danas u Mostaru... Š o se tiče mene i moje predsjedničke kampanje položaj hrvatskog naroda u BiH i budućnost Bosne i Hercegovine bit će jedna od temeljnih okosnica", rekla je Grabar Kitarović pred izbore u toj zemlji.

Bumerang zvan Dejan Jović

Smjenjivanje predsjednikovog savjetnika Dejana Jovića, koji je s pozicije glavnog analitičara morao otići jer je napisao da je referendum o samostalnosti Hrvatske bio neliberalan, u izbornom stožeru Grabar Kitarović dočekali su "na nož", dovodeći u pitanje svjetonazorsko-ideološko-vrijednosne kompetencije Jovića, koje su ga, prema tvrdnjama eksponenata HDZ-a, diskvalificirale za obnašanje pozicije glavnog analitičara predsjednika.

Nije prošlo mnogo vremena, a u javnost je izašla informacija o tome kako je Jović radio kao vanjski konzultant za Grabar Kitarović dok je ona obnašala dužnost ministrice vanjskih poslova.

Josipović je - odgovarajući na optužbe predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka kako je njegov bivši glavni analitičar Dejan Jović "protiv hrvatske neovisnosti" te da Josipović i Jović "imaju istu ideologiju" - izjavio da je Jović svojedobno savjetovao i HDZ-ovu predsjedničku kandidatkinju Kolindu Grabar-Kitarović i HDZ-ova ministra vanjskih poslova Miomira Žužula.

"Te se dvije pozicije Dejana Jovića nipošto ne mogu uspoređivati, kao što to čini aktualni predsjednik Republike i SDP-ov predsjednički kandidat kako bi pokušao skrenuti pozornost javnosti s vlastite odgovornosti", pokušao je Josipoviću odgovoriti Miro Kovač, čelnik izbornog stožera HDZ-ove Grabar-Kitarović.

Josipovićeva "Druga Republika" utopija

Od Josipovićevog objavljivanja novog slogana i koncepta pod kojim ulazi u izbornu kampanju do reakcije HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje nije prošlo mnogo.

Grabar Kitarović napala je Josipovićevu inicijativu oko ustavnih promjena kao "bijeg od stvarnosti i zamagljivanje stvarnih problema u državi". Komentirajući Josipovićevo predstavljanje istraživanja javnog mnijenja, u kojemu predsjednik potkrjepljuje potrebu za ustavnim promjenama i uvođenjem preferencijalnog glasovanja, ocijenila je kako je nevjerojatno da "netko iz izvršne vlasti zove zakonodavnu vlast u svoj ured kako bi predstavio rezultate ankete".

"Inicijativa predsjednika Josipovića je bijeg od stvarnosti, to je zamagljivanje stvarnih problema. Hrvatska se nalazi u dubokoj krizi, ali nije riječ o ustavnoj krizi jer se ona ne može se rješavati ustavnim promjenama, pogotovo ne dva mjeseca prije izbora", izjavila je.

Zlatni padobran i isprike

Grabar Kitarović je komentirajući medijske napise kako je i dalje zaposlena u NATO-u, a za predsjedničku kampanju koristi neplaćeni dopust, prošlog tjedna rekla novinarima da je "ostavila respektabilnu međunarodnu karijeru i u međuvremenu odbila nekoliko vrlo lukrativnih i primamljivih ponuda iz inozemstva kako bi se vratila u Hrvatsku".

"Nisam mislila da će to toliko zanimati hrvatsku javnost s obzirom da je riječ o tehničkom pitanju", izjavila je tada Grabar Kitarović u intervjuu za Novu TV.

Mislav Bago odgovorio je, vodeći se zdravorazumskom interpretacijom izjava o napuštanju jednoga posla kako bi se vratilo u Hrvatsku, kako je to političko, a ne tehničko pitanje.

"Vi ste rekli "Vraćam se u Hrvatsku". Bili ste, blago rečeno, neiskreni", oštro je primijetio Bago.

"Priznajem, pogriješila sam, nisam to iskomunicirala kako je trebalo do kraja. Priznajem tu pogrešku i žao mi je zbog toga", izvlačila se predsjednička kandidatkinja HDZ-a.

Rehabilitacija "Mesićevih" generala

Grabar Kitarović nedavno je najavila da će, ako postane predsjednicom Republike, rehabilitirati generale koji su umirovljeni 2000. godine i pozvati ih, zajedno s Generalskim zborom, u svoje vanjsko savjetodavno tijelo.

Namjere su joj se obile o glavu nakon što je Marinko Krešić, predsjednik Generalskog zbora, u odgovoru za "Novi list" izjavio da Generalski zbor neće dati potporu nijednom konkretnom predsjedničkom kandidatu nego načelno podržavati sve koji se zalažu za boljitak hrvatske države i naroda. Krešić je pritom ustvrdio da kod Grabar Kitarović "tu vrlinu nije primijetio"

MILAN KUJUNDŽIĆ

Milan Kujundžić rođen je 1957. godine u Ivanbegovini, u Imotskome. Po zanimanju je liječnik, specijalist je interne medicine i subspecijalist gastroenterologije. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1982. godine, titulu magistra znanosti stekao je u godini 1988., a doktorsku disertaciju obranio je 1992. godine. Od proljeća 1993. do proljeća 1994. bio je na postdoktorskoj stipendiji u Oklahoma Transplantation Institute, Oklahoma City, OK, USA.

Pročelnik je Zavoda za gastroenterologiju u Kliničkoj bolnici Dubrava od 1996. godine, a u istoj bolnici od 2004. do 2012. godine obnašao je dužnost ravnatelja. Od godine 1990. do 2004. bio je glavni tajnik Hrvatskog liječničkog sindikata, a u godini 2004. bio je pomoćnik ministra zdravstva u trajanju od 4 mjeseca gdje je sam dao ostavku i vratio se raditi u KB Dubrava. Od godine 2007. voditelj je Referentnog centra Ministarstva zdravlja za bolesti pankreato-bilijarnog kanalnog sustava, a od godine 2012. predsjednik je Hrvatskog gastroenterološkog društva

Kujundžić se 1990. politički se aktivira u Hrvatskoj demokratskoj stranci (HDS), a od 1992. do 2013. član je HDZ-a. Godine 2013. osniva Hrvatsku zoru stranku naroda.

Svoju predsjedničku kandidaturu najavio je 20. kolovoza na HTV-u.

Dosta gay agresije nad "normalnim" dijelom svijeta

U emisiji Nedjeljom u 2 kod Aleksandra Stankovića, Kujundžić je izrekao stavove o homoseksualcima koji su izazvali polemike u javnosti.

"Gej orijentacija je osobna orijentacija pojedinca s medicinskog gledišta, a s duhovnog aspekta sigurno je jedan oblik devijacije...", komentirao je.

"Te ljude treba poštivati, samo neka zaustave svoju agresiju i ovo što rade nad normalnim dijelom svijeta", dodao je.

Na ratnoj nozi s Josipovićem

Nakon što je Josipović 2. listopada razriješio svojeg glavnog analitičara Dejana Jovića, ocjenjujući pritom štetnom i pogrešnom njegovu tvrdnju da je referendum o neovisnosti Hrvatske bio neliberalan i antidemokratski, Kujundžić ga je prozvao zbog licemjerstva i egoizma, ističući kako se Josipović odriče ljudi zbog svojeg osobnog probitka.

"Ivo Josipović ovom smjenom pokazuje vrhunac licemjerstva i egoizma. Za osobni probitak kada je njegova koža u pitanju odriče se svakoga, pa čak i onih koji su mu pomogli doći na vlast", istaknuo je tada Kujundžić u priopćenju.

Plave kuverte

Kujundžić i Josipović nisu odoljeli medijskome predizbornome prepucavanju, pa je tako Josipović na Kujundžićev poziv da mu dođe na besplatni liječnički pregled odgovorio da će rado doći, no kako se nada da pritom neće morat donositi "nikakve plave kuverte".

Kujundžić je od Josipovića zatražio ispriku, optužujući ga za vrijeđanje liječnika u hrvatskome zdravstvu.

"Josipovićeva izjava o plavim kuvertama je za svaku osudu i predsjednik Republike u odlasku se treba ispričati - ne meni jer ćemo imati prilike razgovarati, već hrvatskom narodu i svim liječnicima u zdravstvu", kazao je tada Kujundžić, dodajući istom prilikom kako bi Josipoviću bilo najbolje da se vrati "ili u Posmrtnu pripomoć ili u ZAMP".

Pomazanik Crkve i HDSSB-a

Milan Kujundžić uspeo se, stopama svoje predsjedničke protukandidatkinje Grabar Kitarović, do Nadbiskupskog dvora u Zagrebu kako bi se sastao sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem.

Na taj je način predsjednik Hrvatske zore prekinuo monopol HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje na potporu Crkve.

Uz Crkvu, iza Kujundžića je stao i HDSSB, koji je objavio kako će ga podržati na predstojećim izborima za predsjednika Republike.

Sam protiv svih

U petak u Splitu Kujundžić je istaknuo kako se predsjednik Republike, predsjednik Vlade i predsjednik najveće oporbene stranke Tomislav Karamarko "boje preferencijalnoga glasovanja, svojega naroda i poštenog natjecanja".

Po njegovoj ocjeni, predsjednik Josipović u proteklih pet godina nije ništa učinio, a za HDZ-ovu predsjedničku kandidatkinju Kolindu Grabar-Kitarović je rekao da se treba dokazati, što dosad nije učinila.

IVAN GRUBIŠIĆ

Ivan Grubišić rođen je u općini Dicmo 20. lipnja 1936. godine. Maturirao je 1956. godine u Biskupskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu. Diplomirao je 1962. godine na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a 1982. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru,  diplomirao je još i sociologiju i filozofiju. Doktorirao je 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Predavao je na Katehetskom institutu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, na Teološko-katehetskom institutu u Splitu i na Hrvatskim studijima. Iako je u mirovini, i dalje predaje na Pomorskom i Filozofskom fakultetu u Splitu. Na izborima 2011. godine Grubišić je izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru kao neovisni kandida, zbog čega ulazi u raspru s Crkvom, što rezultira kaznom - suspenzijom vršenja ispovijedanja, propovijedanja i slavljenja mise te zabranu nošenja svećeničkog odijela zbog toga. Grubišićeva žalba na tu odluku je odbijena.

Don Ivan Grubišić svoju je predsjedničku kandidaturu objavio 26. listopada za vrijeme gostovanja kod Aleksandra Stankovića u emisiji Nedjeljom u 2.

"Teško se odlučujem za neke stvari. Meni titula, pa i predsjednika države, ne znači mnogo. Ja sam u godinama, ali radi naroda trebalo bi pomrsiti račune onima koji računaju na pobjedu te vidjeti je li narod spreman na promjene. Još sam rezerviran prema kandidaturi, ali to ne znači da o njoj ne mislim. Nisam čovjek naglih poteza. Ako se odlučim, a svi su izgledi da ću se odlučiti da se kandidiram za predsjednika Republike, učinit ću to radi dobrobiti hrvatskog naroda", kazao je kod Stankovića Grubišić.

Crkveni porez

Grubišić je u istome gostovanju zagovarao crkveni porez, nauštrb financiranja iz državnog proračuna.

"Crkveni porez je uveden u Njemačkoj i točno se zna da svaki građanin koji želi iz svog poreza dio daje crkvi. Zna se koliko je crkva dobila i koliko i na što troši. Sve je transparentno, a kod nas ništa nije transparentno. I zašto bi jedan agnostik davao svoj novac crkvi", kaže Grubišić.

ANTO ĐAPIĆ

Ante Đapić rođen je 22. kolovoza 1958. godine u Čaprazlijama kod Livna.Godine 1973. završava osnovnu školu i upisuje Opću gimnaziju Braća Ribar. Po završetku srednje škole upisuje se na Pravni fakultet u Osijeku, koji završava nakon šest godina.

Svoju političku karijeru započeo je početkom devedesetih godina kada se angažirao na utemeljenju osječkog ogranka HDZ-a, gdje je neko vrijeme čak bio član Središnjeg odbora, ali zbog svog javnog predstavljanja “Za dom spremni” na Prvom saboru HDZ-a biva isključen iz stranke. Đapić 1991. godine prelazi u HSP, a 11. rujna 1993. godine izabran je za predsjednika stranke. Te godine njegova stranka osvojila je 5,1% glasova, koliko je bilo potrebno za ulazak u Sabor.

Na izborima 2007. HSP je doživio neuspjeh, ali Đapić osvaja saborski mandat. Ipak, 2009. odstupa s čelnog mjesta HSP-a. Kada se pokušao vratiti u HSP u siječnju 2013. godine isključen je iz stranke. Na lokalnim izborima sredinom 2013. godine sa nezavisnom listom osvaja tri vijećnička mjesta.  U novoj koaliciji gradonačelnika Ivana Vrkića preuzeo je dužnost predsjednika Gradskog vijeća Osijeka.

Anto Đapić potvrdio je 24. rujna na konferenciji za novinare da će se kandidirati za predsjednika Republike Hrvatske, a mjesec dana kasnije predstavio je glavne odrednice svoga programa, ističući kako će promijeniti ime svoje Nezavisne liste Ante Đapića u Demokratski savez nacionalne obnove (DESNO), što će biti i geslo njegove predsjedničke kampanje.

Oštro spram Srbije

Đapić je kazao da će se čvrsto postaviti u odnosima prema Republici Srbiji sve dok ta zemlja "afirmira četnički pokret, svojata Marka Marulića, Marina Držića i Ruđera Boškovića i hrvatskoj djeci u Vojvodini nabavlja udžbenike na ćirilici" te nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, pitanja nestalih branitelja i granični problemi. Naveo je da će pojačati sada zapuštene odnose s Republikom Kosovo, jer je ta zemlja naš prirodni saveznik. Đapić je upozorio i na sadašnju lošu vanjsku politiku prema Hrvatima u BiH.

Protiv "radikalnog sekularizma" i regionalizacije

Najavio je i kako će koristiti ovlast predsjednika Republike da daje pomilovanja te će, ako bude izabran, iz zatvora pustiti sve hrvatske branitelje koji su u zatvoru zbog "tzv. ratnih zločina", posebno one osuđene zbog zapovjedne odgovornosti. U razgovoru sa srpskim predsjednikom zatražio bi razmjenu srpskih zatvorenika u hrvatskim zatvorima i obratno po principu "svi za sve".

Zalagat će se i za jačanje hrvatskih oružanih snaga, te neće dopustiti, kako je rekao, jačanje radikalnog sekularizma u zemlji. Usprotivio se i regionalizaciji zemlje, jer bi, smatra, podjela zemlje na pet regija dovela do daljnjeg raslojavanja i još jaču podjelu Hrvatske na sjever i jug.

Na Pavelićev grob iz jasne namjere

Predložio je predsjedničkom kandidatu Milanu Kujundžiću da razmisli o povlačenju iz kandidature, što će u tom slučaju i on, kako se glasovi desnice ne bi rasipali.

Kujundžiću je zamjerio što je rekao da je iz znatiželje bio na grobu Ante Pavelića. Đapić je ustvrdio da će on na Pavelićev grob otići ne iz znatiželje, već iz jasne namjere.

Đapićev magisterij

Priča o prepisanom magisteriju svoj je neslavni epilog dobila kad je Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Splitu ukinulo presudu suca  Pešutića, ali ta je odluka objavljena samo dan prije isteka apsolutne zastare. Budući da je zastara nastupila 4. svibnja 2005., a oslobađajuća presuda Općinskog suda ukinuta je 3. svibnja, Općinski sud je 4. svibnja mogao samo po službenoj dužnosti konstatirati da je nastupila zastara kaznenog progona, budući da nema vremena za pokretanje ponovnog postupka i donošenja nove presude.

IVAN RUDE

Ivan Rude rođen je u Šibeniku 5. prosinca 1947. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Šibeniku i odmah potom otišao na odsluženje vojnog roka u JNA. Nakon reguliranja vojne obveze, upisuje Pravni fakultet u Splitu, gdje diplomira 1975. godine. Iste godine zapošljava se u tadašnjoj Općinskoj upravi u Šibeniku i gdje radi niz godina kao pravnik na radnom mjestu Šefa Odsjeka za stambene i komunalne poslove. U Općinskoj upravi polaže stručni ispit za samostalnog upravnog referenta. Pravosudni ispit polaže u travnju 1978. godine.

Rude je uvršten na listu stečajnih upravitelja koja se vodi kod Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske. U siječnju 2001. godine polaže stručni ispit za stečajnog upravitelja pred Ispitnim povjerenstvom Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.

Nestranački "šampion radnika"

Šibenski odvjetnik i stečajni upravitelj Ivan Rude, na inicijativu radnika brodogradilišta u Lamjani i Autotransporta Šibenik, čije je stečajne postupke uspješno proveo, objavio je svoju kandidaturu za predsjednika države 19. lipnja.

U priopćenju radničke inicijative stoji elaboracija kvalifikacija i zasluga zbog kojih radnici pozivaju Rudu da se kandidira.

Zna kako s korupcijom

"Radnici brodogradilišta Nauta Lamjana, Autotransporta Šibenik i Imunološkog zavoda pozvali su Ivana Rudu, stečajnog upravitelja i člana Nadzornog odbora njihovih tvrtki, da se kandidira za predsjednika Republike, jer je pokazao da zna kako se korupcijom i lošim upravljanjem devastiranim tvrtkama udahnjuje novi život, a njima vraćaju radna mjesta, dostojanstvo i vjera u život", stoji u javnom pismu podrške radnika poslanome medijima.

"Tamo gdje Ivan Rude djeluje, a to ljudi osjećaju, to je potpuni odmak od anemične politike da u teškim uvjetima ipak postoji i vidi se mogućnost, napor, energija da se firme izvuku iz stečaja. To daje nadu radnicima i šire, jer ljudi smatraju da bi taj čovjek na višoj razini mogao pokrenuti dobre stvari za Hrvatsku", istaknuo je koordinator inicijative Srećko Sladoljev.

Rude je, prema riječima čelnika inicijative, u brodogradilištu Nauta Lamjana smijenjen nakon dvogodišnjeg uspješnog rada i oporavka tvrtke, jer taj uspjeh nije odgovarao onima koji su na tom mjestu planirali graditi apartmane. Također je šibenski Autotransport, koji je bio u teškoćama, "uspio vratiti u život" i sada dobro posluje, tvrde u inicijativi