Ima li recepta za bolesno gospodarstvo i prazne novčanike?

ŽIVOT postaje sve skuplji, građani sve manje troše i sve su siromašniji, sve se manje proizvodi, a redovi na burzi sve su veći. Ekonomskoj krizi ne nazire se kraj, Vladine mjere ne daju rezultate, a smjernice ne ulijevaju povjerenje. Ima li recepta za bolesno gospodarstvo i prazne novčanike?

Od ponoći opet poskupljuje gorivo, sušno ljeto donijet će na jesen i poskupljenje hrane, a kupovna moć hrvatskih građana već je upola manja od prosjeka Europske unije. Cijene su narasle i u prvoj polovici godine, promet u trgovini se smanjio, a industrijska proizvodnja i izvoz pali. Sve to dovelo je do pada BDP-a od 2,1 posto u drugom kvartalu, a ni sezonskim poslovima nije se uspjelo sanirati brojku od 300 tisuća nezaposlenih.

"Iz krize se može izaći samo povećanom gospodarskom aktivnošću i većom zaposlenošću"

Ako već građanima neće napuniti novčanike niti pokrenuti privredu, turistička sezona barem će popraviti pokazatelje. No, neće izvući zemlju iz krize kao ni zamjena prozora, obnova fasada i porezna opterećenja, kritizira HDZ-ov Goran Marić, šef saborskog Odbora za financije.

"Iz krize se može izaći samo povećanom gospodarskom aktivnošću i većom zaposlenošću, a to se postiže isključivo većom kreditnom aktivnošću poslovnih banaka, jeftinijim novcem, odnosno nižim i niskim kamatnim stopama, većom konkurentnošću na tržištu i otklanjanjem sive ekonomije. U Hrvatskoj je sve obrnuto i zato nije čudno da smo iz recesije dovedeni u depresiju", rekao je Marić.

"Vlada nudi istu viziju kao i HDZ"

"Vladina Strategija za 2013-15., nažalost, nudi istu viziju, strateški cilj i dvanaest općih ciljeva koje je HDZ-ova Vlada ponudila za razdoblje 2010-12.", piše u danas objavljenom osvrtu na Vladine smjernice Katarina Ott, direktorica Instituta za javne financije, primjećujući da je Vlada usmjerena na uštede, ne i na promjene, te da niti ne spominje jačanje privatnog sektora, dok bi pomak predstavljalo stvaranje uvjeta koji će potaknuti privatne investicije. Slično razmišlja i Mladen Novosel, šef SSSH, središnjice koja okuplja najveći broj sindikata proizvodnog sektora.

"Zemlje koje su dale svoj maksimum upravo u pokretanje, odnosno obnavljanje proizvodnje su krizu već, ne zaboravile, ali sigurno više u krizi nisu. To je onaj osnovni dio što smatramo da Hrvatska mora. Samim time će doći do povećavanja zaposlenosti, punjenja proračuna i do smanjivanja ove razine niskog standarda", smatra Novosel.

"Treba stvoriti okolnosti za pokretanje investicija"

Sa sindikatima se ovoga puta slažu i poslodavci. "Vlada mora stvoriti okolnosti da se te investicije pokrenu, da se administrativne barijere svedu na minimum. Treba prepisati koncept kojeg imaju razvijene zemlje kad su u pitanju građevinske zemlje, stimulacije zemlje u tranziciji ili određeni iskoraci. Ono upravo što su primijenile zemlje koje su bile u debelim problemima - Slovačka, Poljska ili Estonija", rekao je v.d. šefa HUP-a Ivan Miloloža.

Estonija je, recimo, po ukupnoj lakoći poslovanja 24. na svijetu, dok je Hrvatska po lakoći dobivanja građevinskih dozvola 143., po zaštiti ulagača 133., a registraciji vlasništva 102. na ljestvici objavljenoj u publikaciji Svjetske banke Doing Business, koja dokazuje da su zemlje u kojima je najlakše poslovati najčešće i ekonomski najuspješnije.