Anti-Counterfeiting Trade Agreement odnosno ACTA je međunarodni sporazum kojeg će Europska unija ratificirati u skoroj budućnosti, možda već ovog tjedna. Među države koje su već ratificirale ACTA-u spadaju SAD, Australija, Kanada, Japan, Koreja, Maroko, Novi Zeland i Singapur.
Uskoro će se ovoj listi pridružiti sve članice EU, u koju za godinu i pol dana ulazi i Hrvatska, te Meksiko i Švicarska. Radi se o sporazumu koji nema zakonsku težinu, ali ratifikacijom ACTA-e svaka država EU na sebe prihvaća obvezu stvaranja zakonskog okvira koji će omogućiti odredbe ovog sporazuma.
Borba protiv "lažnjaka". Ali i protiv interneta.
ACTA je stvorena kao instrument zaštite intelektualnih i autorskih prava, odnosno kao sredstvo za borbu protiv "lažnjaka" u prehrambenoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i sličnim industrijama. Međutim, činjenice da se pregovori oko ACTA-e vrše u tajnosti, da se dokument skriva od nevladinih organizacija pa čak i nacionalnih parlamenata država koje su je ratificirale vrlo brzo su pobudile zanimanje.
Pokazalo se da ACTA ima i drugu svrhu, odnosno da baš poput SOPA-e otvara vrata prema cenzuri interneta. Kao što smo već napomenuli, ACTA svakoj državi ostavlja mogućnost stvaranja zakona u kojima će se, u duhu ovog sporazuma, štititi autorska prava. Krajnja provedba ACTA-e, dakle, ovisi o svakoj pojedinačnoj državi.
Što je zakonodavcima "razumno"?
ACTA ne mora nužno značiti cenzuru interneta i kršenje individualnih sloboda. Ali ostavlja vlastodršcima i takvu mogućnost. Jedino ograničenje koje ACTA zapravo postavlja je odredba prema kojom države potpisnice ovog sporazuma ne mogu donositi nove zakone koji bi izlazili iz postojećeg zakonskog okvira, odnosno kojima bi se kršio neki od postojećih zakona koji reguliraju ljudska prava.
No, problem je što je u manje razvijenim državama, u koje spada i Hrvatska, zapravo vrlo malo zakona kojima se reguliraju aktivnosti na internetu. Što zapravo znači da potpisnice ACTA-e mogu svojim građanima nametnuti ograničenja (i sankcije) kakve god žele. Dok god ih zakonodavno tijelo (u našem slučaju parlament) okarakterizira kao "razumne".
Pobuna kreće iz Poljske
Pobuna je već počela. Poljska vlada najavila je da će ratificirati ACTA-u 26. siječnja, nakon čega je poljska Wikipedia odmah najavila "blackout" sličan onome kojeg je matična stranica Wikipedije upriličila zbog SOPA-e. Istovremeno su krenuli i hakerski napadi u kojima su srušene službene internetske stranice poljskog premijera i poljskog parlamenta.
Internet je, u obračunu sa SOPA-om i PIPA-om prošlog tjedna već izborio jednu veliku pobjedu. Ali rat za slobodu izražavanja je, kao što smo tada i najavili, tek počeo.