Foto: Hina
HRVATSKI stručnjaci za digitalnu forenziku, okupljeni oko zagrebačke tvrtke što se već više od 10 godina bavi tim "modernim" načinom prikupljanja dokaza, u SAD-u sudjeluju u obuci američkih policijskih istražitelja u okviru međunarodne konferencije koja okuplja digitalne forenzičare iz cijelog svijeta.
Kroz godine prikupljanja znanja i iskustva odlučili su kreirati i vlastiti specijalizirani trening namijenjen digitalnim forenzičkim istražiteljima, a njihovu kvalitetu su, kako ističu, prepoznali istražitelji iz cijeloga svijeta.
"Tijekom dvotjednog treninga, američki forenzičari ne samo da će unaprijediti vlastita znanja i sposobnosti, već će naučiti i kako svoja znanja i iskustva stečena u policijskim istragama što efikasnije i brže prenijeti na svoje kolege", ističu u INsig2, pojašnavajući da je konkretni trening samo dio sveobuhvatnog procesa edukacije namijenjenog digitalnim forenzičarima kojega su kreirali.
Po riječima voditeljice dvotjednog programa edukacije u SAD-u Davorke Foit trening je u potpunosti prilagođen zahtjevima klijenata, a naglasak se stavlja na cjeline vezane za bolju organizaciju i efikasnost digitalnih forenzičkih istraga, kao i detaljno razumijevanje principa učenja odraslih.
Zašto digitalna forenzika?
Ova relativno nova znanost pokazala se kao nužnost zbog nezaustavljivog trenda digitalizacije koji, kako podsjećaju u INsig2, utječe na privatni i profesionalni aspekt ljudskoga života pa tako i na područje prava, a osobito na protuzakonite aktivnosti.
Digitalna forenzika sastoji se od prikupljanja, analize i izlaganja dokaza koji se mogu pronaći na osobnim računalima, poslužiteljima, računalnim mrežama, u bazama podataka, na mobilnim uređajima i bilo kojem drugom elektroničkom uređaju za pohranu podataka. Takve dokaze moguće je koristiti u kaznenim i sudskim postupcima, građanskim postupcima i korporativnim predmetima vezanima za upravljanje ljudskim potencijalima.
"Kada govorimo o tome što je digitalna forenzika, dovoljno je samo razmisliti koje sve radnje odradimo tokom dana. Npr. ujutro ugasimo alarm na mobitelu, pročitamo novosti na različitim portalima, možda ostavimo negdje i svoj komentar, ulogiramo se u svoj Facebook račun te pročitamo obavijesti svojih prijatelja, pročitamo mailove koje smo dobili tokom noći, dolazimo na posao, ulazimo u zgradu sa svojom karticom ili osobnim pinom, ulogiravamo se u svoje računalo, pišemo i šaljemo mailove, održavamo konferencijske razgovore putem interneta, ulogiravamo se u svoje poslovne aplikacije, dopisujemo se s kolegama ili prijateljima putem Sykpa, Whatsapa, Vibera, Messengera, dolazimo kući i gledamo TV koji programe dobiva putem internet providera, igramo on-line igrice koje skidamo i plaćamo putem interneta, plaćamo račune putem on-line bankinga, programiramo perilicu suđa ili rublja, ponovnom namještamo budilicu za iduće jutro i idemo na počinak. Sve ove radnje ostavljaju neizbrisive digitalne tragove koje kasnije digitalni forenzičari traže i analiziraju", pojašnjavaju stručnjaci iz INsig2.
Digitalna forenzika se zbog toga koristi u gotovo svakom kriminalističkom slučaju.
Među poznatijim slučajevima koji su rasvijetljeni uz njenu pomoć je hvatanje američkog serijskog ubojice poznatog pod nadimkom "BTK Killer", a trag koji je doveo do kriminalca bili su floopy diskovi na kojima je zločinac, prije uhićenja, slao pisma policiji.
Zanimljiv je i slučaj muža čija se supruga "predozirala" tabletama za spavanje. Kako je kraj tijela pronađeno oproštajno pismo sve je ukazivalo na samoubojstvo. No, nakon četiri godine istrage i analize suprugova računala otkriveno je da je istraživao kako se predozirati tabletama za spavanje te je posjetio niz farmaceutskih web stranica nedugo prije supruginog "samoubojstva". U konačnici je osuđen na 65 godina zatvora.