Foto: Facebook
MALU povijesnu recku zabilježit će Hrvatska u kalendaru pod "utorak 15. listopada 2013". Hrvatski su građani prvi među građanima zemalja Europske unije premašili prag u izjašnjavanju potpore javnoj inicijativi za bezuvjetni temeljni prihod građana.
O tome smo pisali na Indexu, a i pratili smo streloviti napredak građana Hrvatske u odzivu na inicijativu: dali smo ostalima šest mjeseci fore - i onda ih pretrčali!
Što sad?
Nakon što je prva prešla dodijeljeni prag i prva se "zazelenila" na karti onih koji su ga prešli, Hrvatskoj ostaje dodijeljena kvota od 15.666 glasova. Čini se da ni to nije nedostižno, ali je to manje važno. Važno je da Hrvatska, a uskoro i Slovenija, Nizozemska i Belgija, probude ostatak "usnule" Europe da se do 14. siječnja prikupi milijun glasova. U tom će se jackpotu stvarne, efikasne volje građana, zasigurno "zazeleniti" najmanje sedam zemalja EU.
Pravo je vrijeme da se u Hrvatskoj rasplamsa prava, kompetentna rasprava o ovoj temi, da ju je moguće ostvariti i da su sve prepreke za to - u glavama ljudi!
Skupljeno više od 9000 potpisa
Inicijativa temeljni dohodak u Hrvatskoj je prikupila više od 9000 potpisa i tako postala prva zemlja u Europskoj uniji koja je prikupila sve potrebne potpise. Da bi se o ovoj inicijativi raspravljalo u Europskoj komisiji, u čitavoj Europskoj uniji nužno je do 14. siječnja 2014. skupiti milijun potpisa.
Za svaku zemlju postoji minimalni prag potpisa koje je potrebno prikupiti. U Hrvatskoj je inicijativu moralo podržati najmanje 9000 građana, što je danas ostvareno.
"Upravo je Hrvatska postala PRVA DRŽAVA u EUROPI koja je dostigla svoju kvotu. HVALA svima na fantastičnoj podršci" poručila je putem Facebooka inicijativa Temeljni dohodak Hrvatska.
Svim građanima 60 posto prosječne plaće
"Ovo nije još jedna u nizu beskorisnih online peticija, ovo je tzv. "europska građanska inicijativa", novi oblik direktne demokracije u Europskoj uniji putem kojeg građani mogu direktno predlagati zakone i glasovati online za propise i ideje koje podržavaju. Naša inicijativa za temeljni dohodak traži od Europske komisije da koordinira zemlje članice EU na našem putu od istraživanja prema uvođenju održivih modela temeljnog dohotka", poručuju iz inicijative za temeljni dohodak.
Cilj inicijative je natjerati zemlje EU da svojim građanima isplaćuju bezuvjetni temeljni dohodak. Radi se o mjesečnom iznosu kojeg bi država trebala isplaćivati svakom građaninu, te ga na taj način zaštititi od siromaštva i nezaposlenosti.
Odakle bi se financirao temeljni dohodak?
Ideja je da se temeljni dohodak dobrim dijelom financira iz sredstava prikupljenih od poreza. Ovo su samo neke od mjera koje predlaže inicijativa koja se zalaže za temeljni dohodak:
- povećanje PDV-a (koji zapravo funkcionira kao porez na potrošnju) uz istovremeno smanjenje ili ukidanje drugih poreza, npr. poreza na dohodak. Na taj način građane se ne oporezuje u trenutku zarađivanja, već u trenutku trošenja novca.
- porez posebno uveden za financiranje temeljnog dohotka
- porezi na dobit iz kapitala (npr. dionice)
- porez na druge, treće i ostale nekretnine (tj. one nekretnine koje građani ne koriste za življenje)
- novi porezi institucijama koje do sada nisu bile oporezivane, a koji neće utjecati na građane i tvrtke (npr. porez na financijske transakcije financijskim institucijama)
- uvođenje trošarina na nove skupine luksuznih proizvoda (razmislimo: u društvu koje se financira iz temeljnog dohotka, što sve postaje luksuz?)
- uvođenje trošarina na nove skupine po zdravlje štetnih proizvoda (koliko nas npr. košta liječenje pandemije zvane dijabetes i što ga uzrokuje? oporezujmo uzroke bolesti)