Foto: Index, Hina
DOK JE Hrvatska ove jeseni direktora Microsofta Stevea Ballmera dočekala raširenih ruku i najavila nastavak suradnje koja nas godišnje iz državnog proračuna stoji oko 40 milijuna kuna, njemački velegrad Muenchen je Microsoftu poručio odlučno NE.
Ovako je Muenchen šutnuo Microsoft i uštedio 10 milijuna eura
Izbacivanje Microsofta iz javnih institucija nije nimalo brz i lak posao - ali je itekako moguć i dugoročno gledano isplativ, svjedoči primjer Muenchena.
Taj je proces u trećem njemačkom gradu po veličini trajao od 2004. godine pa sve do ove jeseni. Prošle su godine minhenske gradske vlasti izvijestile kako je ušteda projektom LiMux (izbacivanje Windowsa i Microsoft Officea te uvođenje Linux Ubuntu operacijskog sustava i OpenOfficea) čak 10 milijuna eura. Naime, za implementaciju projekta utrošeno je oko 23 milijuna eura, a troškovi licenci koje se plaća Microsoftu stajali bi ih oko 34 milijuna eura.
Ideja za napuštanje Microsofta javila se još 2002. godine te je provedena studija o prelasku na Linux i OpenOffice. Kad je pala odluka o prelasku na open source, Steve Ballmer je u ožujku 2003. godine čak prekinuo svoj godišnji odmor i dojurio sa skijanja kako bi nagovorio minhenske vlasti da se predomisle, svjestan da bi ovaj potez Muenchena mogao pokrenuti lavinu.
No, nikakvo Microsoftovo lobiranje nije dovelo do promjene mišljenja čelnika Muenchena i projekt LiMux je pokrenut u lipnju 2004. godine. U početku se planiralo dovršiti projekt do 2011. godine, ali je rok produljen kad se uvidjelo da je prelazak na besplatni open source softver puno veći izazov nego što se to u početku mislilo.
Peter Hofmann, voditelj ovog ambicioznog minhenskog projekta, kaže i kako nije sve u novcu, već i u slobodi. Sad kad je projekt dovršen u Muenchenu zadovoljno trljaju ruke. Razvili su vlastiti sustav i sad im više nitko ne može reći: "Više nema podrške za vašu verziju sustava, morate kupiti novu". Hofmann je naveo i kako se nada kako će Muenchen biti dobar primjer svim velikim organizacijama da je moguće prebaciti se na besplatan softver.
Baš nikakav razlog da se ikad više vrate pod okrilje Microsofta, u Muenchenu nakon dovršetka LiMux projekta, kojem sad slijede samo nove nadogradnje, zasad ne vide. Više o ovom minhenskom pothvatu pročitajte ovdje.
Hrvatska Vlada: Radimo na nekoliko projekata koji podrazumijevaju implementaciju otvorenog koda
Potaknuti primjerom Muenchena, koji je odlučio iz svih gradskih institucija izbaciti Microsoft - Windows i Office pakete te tako uštedjeti korištenjem open sourcea, kontaktirali smo Vladu RH kako bi saznali razmišlja li se u Hrvatskoj o ovakvim uštedama. Evo što su odgovorili!
Zašto je Vlada RH dala prednost Microsoftu pred open source rješenjima - što je bilo presudno u toj odluci i jesu li se uoči nje provodile kakve konzultacije s IT stručnjacima?
"Središnji državni ured za javnu nabavu proveo je natječaj za objedinjenu nabavu Microsoft proizvoda za cijeli sustav državne uprave, ponajprije iz razloga što je istekao prethodni okvirni sporazum. Zbog činjenice da kompletna državna administracija radi najvećim djelom na proizvodima iz Microsoft platforme jedina logična i izvodljiva odluka je bila raspisati natječaj za nabavku istih licenci kako bi uopće radili u skladu sa zakonom i kao državna uprava imali legalan softver. Dakle, ne može se reći da se nekome dala prednost ciljano, nego se jednostavno radilo o zadanim i zatečenim uvjetima. Što se javnih konzultacija tiče one su obavljene unutar stručnih skupina u državnoj upravi, s obzirom da se radilo o poslu koji se svakako ne radi prvi put".
Koliki su godišnji troškovi suradnje s Microsoftom (otkup i održavanje licenca), odnosno kolika bi bila ušteda da se prijeđe na Linux?
"Prema evidenciji koju vodi Državni ured za središnju javnu nabavu iz državnog proračuna se izdvaja oko 40.000.000,00 kuna za Microsoftove proizvode. Ovo se odnosi na sve Microsoft proizvode koji se koriste u državnoj upravi. Sam prelazak na Linux kao što svi eminentni stručnjaci tvrde, nije projekt koji se može obaviti niti preko noći niti jednostavno. On zahtijeva iznimno puno vremena, a prije svega pripreme, organizacije, edukacije ljudi i drugačijeg postavljanja kako bi u potpunosti mogao zaživjeti. Potpuni prelazak čitave državne uprave na Linux u ovome se trenutku ne razmatra".
Razmišlja li Vlada o ovakvim uštedama?
"Naravno da Vlada razmišlja o uštedama kroz konkretne primjene softvera otvorenog koda. Upravo na tom planu i u tu svrhu širenja primjene osnovana je i Radna skupina za primjenu otvorenog koda i otvorenih normi, koju je osnovalo Povjerenstvo za koordinaciju informatizacije javnog sektora na 28. ožujka 2013. na svojoj 3. Sjednici, a čija je zadaća širenje i implementacija sustava otvorenog koda. Upravo angažmanom ove radne skupine, kao i nekih drugih dijelova javne uprave danas u proceduri imamo nekoliko projekata koji podrazumijevaju implementaciju otvorenog koda. Trenutno su u nekoj fazi provedbe se sljedeći projekti koji se bave ovom tematikom:
1) Provedena je nabava i u tijeku je implementacija jedinstvenog CMS-a za Vladu i sva ministarstva na softveru otvorenog koda (procijenjena visina uštede za cijeli sustav Vlade je oko 2 milijuna kuna).
2) Pilot projekt uspostave usluge e-poste za cca. 50 korisnika Ureda državne uprave čiji je cilj, ako se dokaze koncept, proširiti ga na cca. 3.000 ostalih korisnika u sustavu Ureda državne uprave.
3) Voopix sustav za VoIP telefoniju u sustavu akademske zajednice temeljenom na softveru otvorenog koda koje koriste škole i fakulteti u CARNetu.
4) Pilot projekt Ministarstva branitelja za ispitivanje mogućnosti primjene softvera otvorenog koda.
Navedenim projektima pokazujemo kako Vlada itekako vodi računa o uvođenju softvera otvorenog koda kako u sustav državne uprave, posebno kada je riječ o novim projektima koji ne ovise o Microsoftovim platformama, ali to treba raditi postupno na temelju potrebnim analiza i iskustava drugih sličnih sustava u drugim zemljama".
Ministarstvo obrazovanja: Podržavamo svaku inicijativu korištenja Open source rješenja u akademskoj i obrazovnoj zajednici
Sličan smo upit vezan uz prelazak na open source i potrebnu edukaciju uputili i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, iz kojeg je prvo stigao birokratski odgovor u kojem uopće nisu dani konkretni odgovori na postavljena pitanja:
"Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 4. studenoga 2013. godine sklopilo je sporazum s Microsoftom kojim se planira buduća suradnja Ministarstva i Microsofta u sustavu obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Svrha sporazuma, izvornog naziva "Education Transformation Agreement", je omogućiti obrazovnim ustanovama korištenje pojedinih programa Microsofta sukladno njihovim specifičnim potrebama.
Sporazum nije ekskluzivan i nijednim njegovim dijelom se ne prejudicira isključiva uporaba Microsoftovih tehnologija. Neovisno od potpisivanja ovog sporazuma korisnicima je i dalje omogućeno korištenje softverskih proizvoda i/ili usluga drugih proizvođača. Jednako tako sporazum nema veze s A2 licencom, već se ona spominje kao jedna od usluga koja se može koristiti u okviru šire suradnje.
Microsoft Office 365 servis jedan je od programa u sklopu ovog sporazuma koji omogućuje besplatno korištenje, odnosno uslugu razmjene elektroničke pošte, kalendara, video, audio i IM komunikaciju, pohranu podataka te pristupa Office aplikacijama Word, Excel, PowerPoint i OneNote putem Internet preglednika, bez instalacije na sam sustav. S obzirom da je riječ o Internetskoj razmjeni podataka, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta posebnu pozornost posvećuje zaštiti osobnih podataka korisnika. Stoga je prije aktivacije Office 365 servisa potrebno proći dodatnu ugovornu proceduru kao i tehničku implementaciju. Ova je procedura potrebna kako bi se usluge uklopile u postojeće servise koje CARNet pruža osnovnim i srednjim školama, odnosno koje visoka učilišta i javni znanstveni instituti pružaju svojim korisnicima na način da pohrana bilo kojeg osobnog podatka ostaje u instituciji koja je za taj podatak zadužena, a da se isti ne prenosi ili daje Microsoftu ili bilo kojoj trećoj strani.
Budući da je riječ sveobuhvatnom procesu, Ministarstvo i CARNet poduzimaju sve napore da Office 365 servis svim korisnicima bude dostupan do proljeća 2014. godine".
Nakon što smo im ukazali na to da dostavljeni odgovor nema veze s postavljenim pitanjima, iz Ministarstva su lopticu pokušali prvo prebaciti na CARNet, a konkretnije odgovore na pitanja su dali tek nakon našeg inzistiranja da na pitanja koja smo im postavili odgovore sami:
Zašto je Ministarstvo dalo prednost Microsoftu pred open source rješenjima - što je bilo presudno u toj odluci i jesu li se uoči nje provodile kakve konzultacije s IT stručnjacima? Je li Ministarstvo uopće moglo utjecati na tu odluku ili se moralo prikloniti odluci Vlade po tom pitanju?
"Ministarstvo nije dalo prednost nikome pa ni Microsoftu, niti se na bilo koji način moralo prikloniti nepostojećoj odluci Vlade. Naprotiv, Ministarstvo podržava svaku inicijativu korištenja Open source rješenja u akademskoj i obrazovnoj zajednici".
Koliki su godišnji troškovi Ministarstva zbog suradnje s Microsoftom (programi, licence), odnosno kolika bi bila ušteda da se prijeđe na Linux?
"Ukupni godišnji troškovi prava korištenja Microsoftovih licenci u školama, visokoškolskim ustanovama, ali i samom Ministarstvu, iznose 7,4 milijuna kuna. Isto se ne odnosi na Sporazum koji je nedavno potpisan, a čiji je trošak za Ministarstvo i institucije u sustavu 0 kuna".
Razmišlja li Ministarstvo o ovakvim uštedama?
"Razmišlja".
Razmišlja li se o davanju prednosti Linuxu pred Microsoftom u obrazovnim ustanovama te obrazovanju mlađih generacija u smjeru korištenja open sourcea?
"U okviru aktivnosti Vlade, a koje vodi Ministarstvo uprave vezano za uvođenje sustava e-uprave na nacionalnoj i lokalnoj razini, u tijeku su izrade sveobuhvatnih analiza (pa tako i analize troškova, potrebnih ljudskih resursa, troškova održavanja, kvalitete usluga, ažuriranja rješenja i usluga, portabilnosti, troškova pohrane podataka, troškova obuke zaposlenika, versatilnosti programskih paketa, kompatibilnosti s hardverskim rješenjima ...) raznih komercijalnih i Open source rješenja na koja bi prešle državne i javne službe, pa tako i MZOS i ustanove iz sustava odgoja i obrazovanja. Kada analize budu kompletirane, javnost će biti pravovremeno i sveobuhvatno informirana o njihovim rezultatima. Slične analize se provode i na razini mogućih rješenja za e-učenje i tzv. e-školu".
Koliko bi godišnje obrazovne ustanove uštedjele prelaskom na open source?
"Bez detaljne analize koja je u tijeku teško je reći kolika bi bila ušteda prelaskom na Open source rješenja. No, treba uzeti u obzir i činjenicu da u nekim situacijama zbog specifičnih alata koji se koriste na Microsoftovim platformama nije moguć brz prijelaz na Open source rješenja".
Microsoft vs. open source - evo što kažu IT stručnjaci!
Odgovore na dilemu Microsoft vs. open source odlučili smo potražiti i kod IT stručnjaka koji su nam prokomentirali koje su prema njihovom mišljenju glavne prednosti/nedostaci open source rješenja pred Microsoftom, je li sigurnosni aspekt i dalje prednost Linuxa, je li moguće izbacivanje Microsofta iz hrvatskih državnih institucija i javnih ustanova te koji bi prema njihovom mišljenju bili glavni problemi pri eventualnom prelasku s Windowsa na open source.
"Dugoročno gledano bi zasigurno došlo do ušteda, ali proces prelaska mora biti ozbiljno planiran"
Dobriša Dobrenić, pomoćnik ravnatelja Sveučilišnog računarskog centra (Srce) za računalnu i mrežnu infrastrukturu, smatra kako bi u duljem vremenskom razdoblju odluka o prelasku s komercijalnih platformi na open source zasigurno dovela do ušteda, ali napominje kako proces mora biti ozbiljno planiran uz osigurano vrijeme i sredstva.
"Otvoreni kod je u pravilu jednostavnije prilagođavati lokalnim uvjetima, odnosno omogućuje specifične prilagodbe vezene uz posebne ili neuobičajene primjene što je kod komercijalnog softwarea vrlo često skupo ili teško izvedivo.
U većini slučajeva otvoreni kod nije usko vezan uz određeno sklopovlje i druge programske elemente istog proizvođača, zahtijeva manje resursa, omogućava veću interoperabilnost s drugim komponentama u složenim sustavima. U konačnici, kad se uzmu svi troškovi u obzir, i košta manje (pritom ipak ne treba brkati otvoren kod s besplatnim kodom - otvoreni kod može koštati, a besplatni kod može bit zatvoren, iako su u praksi ove situacije rijetke, ali postoje).
Vrlo često otvoreni kod pruža mogućnost boljeg praćenja rada (logovi, auditing, profiling, debugging, pronalaženje odgovarajućeg mjesta u kodu...), a kako ga uobičajeno razvija i nadopunjuje i ispravlja znatno veća baza stručnjaka, može biti i sigurniji i kvalitetniji od komercijalnog koda, čak i s boljom korisničkom podrškom. Za manje zemlje, od velike je koristi i mogućnost njegove lokalizacije.
Kod procesa zamjene postojećih komercijalnih rješenja s otvorenima, valja ipak imati na umu, i strogo analizirati, sve potrebne tranzicijske korake, uključivši i vremenski i financijski aspekt, raspoloživost stručnog kadra za novu platformu, potrebu školovanja, stanje na tržištu rada, a također i korisničke potrebe, očekivanja, navike. Uvijek treba sagledavati cjelinu sustava, dakle analizirati dodatno i pogodnost postojećeg sklopovlja, interakciju s drugim aplikacijama, stanje na tržištu usluga... Nije korektno usporediti samo izravnu cijenu aplikacije koja se mijenja, jer to nije i konačna cijena održavanja nekog sustava. Uz cijenu dakako treba voditi brigu i o funkcionalnosti i o održivosti odabranog rješenja.
Microsoft konkretno već dugo vlada tržištem operacijskih sustava, kao i programa za uredsko poslovanje, te svaka tranzicija znači ne samo osposobljavanje lokalnih tehničara za nove platforme, već i uspostavu službe pomoći korisnicima koja ne može biti mala. U duljem vremenskom razdoblju bi takva odluka zasigurno dovela do ušteda, no proces mora biti ozbiljno planiran, mora mu se osigurati i vrijeme i sredstva.
Microsoft je do prije koju godinu znatno zaostajao za Linuxom u sigurnosnim aspektima, no moramo reći da se na tom polju znatno poboljšao, vjerojatno i pod prijetnjom Linuxa, tako da je danas nezahvalno na tom polju raditi paušalne usporedbe. Načelno, tu više ne leži srž problema.
Pri prelasku na otvoreni kod moraju se posebno razmotriti desktop platforme za krajnje korisnike i poslužiteljske platforme (gdje je i u svijetu udio otvorenog koda znatno veći). U visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj je već danas čest slučaj da korisnici koriste Windowse na svojim osobnim računalima dok su poslužiteljske platforme opremljene Linuxom i programskom podrškom otvorenog koda.
Također valja reći da otvoreni kod ne nastaje samo na Linux platformi niti je pak komercijalni kod isključivo vezan uz Windowse, pa za odluku treba razmotriti sve alternative".
"U budućnosti će prelasci na open source biti sve jednostavniji"
Vedran Dakić, certificirani stručnjak za Linux, Microsoft i VMware u Algebri, navodi kako će u budućnosti prelasci s Windowsa na open source biti sve jednostavniji.
Koje su prema Vašem mišljenju glavne prednosti/nedostaci open source rješenja pred Microsoftom?
"Open source rješenja nude definitivnu vrijednost po pitanju uštede na cijenama licenci, u nekim slučajevima stabilnosti rada, kao i veliku količinu korisnika koji sa sustavima rade i voljni su si međusobno pomoći.
Postoje potpuno besplatni Open Source sustavi koji svoje funkcije mogu obavljati 24/7/365. Dokumentiranost sustava out-of-the-box je daleko bolja od Microsoftovih rješenja za koje se odgovori na konkretna pitanja obično traže po online resursima kao što je TechNet, gdje je količina informacija velika, ali su informacije često loše i kaotično organizirane. Linux sustavi čak i lokalno (na disku) imaju vrlo dobro dokumentirane procedure i servise.
Glavni nedostatak bi bio manjak certificiranih stručnjaka i - sukladno tome - privid veće cijene rada stručnjaka koji u tom segmentu IT-a rade. Istina bi bila negdje u sredini - Open Source/Linux administratori su obično dobro upućeni i u administraciju Windows sustava, zbog čega je primjenjivost njihova znanja šira.
Također, vjerojatno bi trebalo odabrati neku Open Source distribuciju koja ima službenu podršku (RedHat bi bio najbolji izbor kao najjači igrač u tom segmentu tržišta), što bi opet uključivalo određeno licenciranje.
Nemoguće je zamisliti funkcioniranje barem kritičnih aplikacija (npr. za serverske sustave) bez direktnog sustava podrške, koji se ostvaruje kroz licenciranje. Licenciranje se u ovom slučaju ne odnosi na cijenu distribucije ili operativnog sustava, nego na dugoročnu podršku i održavanje sustava.
U Microsoft svijetu postoji obilje certificiranih stručnjaka, i činjenica je da je nekoliko generacija trenutnih IT stručnjaka primarno koristila Microsoftove sustave. To je činjenica koja se ne može zanemariti".
Gledano sa sigurnosnog aspekta, dajete li prednost Windowsima ili Linuxu?
"Linuxu. Od elementarnih funkcionalnosti (firewall/vatrozid) do naprednijih sustava (Security Enhanced Linux i sl.), Linux već u startu dolazi bolje konfiguriran, i općenito nudi daleko veću mogućnost dodatne konfiguracije, što se isto tako odnosi i na sigurnost".
Mislite li da je moguće izbacivanje Microsofta iz hrvatskih državnih institucija i javnih ustanova, a samim time i ušteda?
"U određenom postotku, da, svakako je moguće. Vrlo je vjerojatno da postoji veliki postotak korisnika koji koriste samo skup jednostavnih aplikacija tipa - za obradu teksta, tablica, e-mail i pristup Internetu preko web-preglednika. Kod takvih korisnika je migracija na Open Source jednostavna i brza.
Za korisnike koji imaju specifične aplikacije - knjigovodstvo, specifični sustavi razvijani ih-house itd. - takav je proces daleko teže zamisliv. Nemoguće je sve svesti pod istu kapu i kada bi se i išlo u takav projekt, trebalo bi napraviti detaljnu analizu stanja (software inventory, asset inventory...) i onda case-by-case donijeti adekvatnu odluku.
Sveukupno, dobar dio korisnika je moguće prebaciti na Linux, ali se tome treba pristupiti sustavno i razmotriti jednokratni trošak koji bi takva akcija tražila.
Pod jednokratnim troškom smatram sredstva koja je potrebno izdvojiti da bi se takav projekt ostvario, nakon čega bi se osjetila razlika u trošku zbog cijene licenci koje su u Microsoftovom svijetu skuplje (CAL-ovi, tj. licence, cijene aplikacija, itd. - koje su u Open Source rješenjima uključene u cijenu osnovnih licenci i neovisne o broju korisnika).
Sveukupno, u dosta je slučajeva moguće, ali će sigurno biti iznimki kojih - s obzirom na veličinu sustava - će biti dosta".
Koji bi prema Vama bili glavni problemi pri eventualnom prelasku s Windowsa na Linux?
"Ovo nije sasvim trivijalno pitanje i jako ovisi od slučaja do slučaja.
Glavna prepreka 1:1 migraciji sa Microsoft operacijskih sustava na Open Source sustave je aplikativna podrška. Primjera radi, postoje aplikacije koje postoje samo pod Microsoftovim operacijskim sustavima i na koje su korisnici navikli, koji nemaju 100% identične mogućnosti ili adekvatnu zamjenu pod Open Source rješenjima. U takvoj situaciji, vrlo je teško napraviti direktnu migraciju na Open Source rješenja jer je teško očekivati da će korisnici biti spremni na potrebne kompromise.
Ako cijelu priču okrenemo na drugu stranu i zapitamo se što većina korisnika zapravo treba na računalima (alat za uređivanje teksta, tablica, aplikaciju za pristup web-stranicama i slanje/primanje e-mail poruka), onda taj problem ne postoji. I vrlo je vjerojatno da većina korisnika treba upravo takvu funkcionalnost. Također, pošto svi alati danas migriraju prema modelu korištenja "na Internetu" (u sklopu web stranica), gledano u budućnost, taj će se problem sam po sebi smanjiti i migracija će biti jednostavnija".