Foto: Arhiva
HNS-ov saborski zastupnik Boris Blažeković, koji je više puta u Saboru upozoravao na katastrofalne uvjete gerijatrijskog odjela na Vrapču, poziva odgovorne da premjeste dementne starije osobe dok se taj odjel ne obnovi.
Slična je situacija, kaže, i u bolnicama na Pašmanu i u Novom Marofu, gdje obitelji, u nedostatku hospicija, nerijetko smještaju svoju neizlječivo bolesnu rodbinu. Starije osobe, koje se više ne mogu same brinuti o sebi, tamo se smješta u prenapučene sobe i veže u trošnim bolničkim krevetima. To je nedopustivo, poručuje Blažeković.
Naše bolnice za osobe s duševnim smetnjama i njihovi odjeli u pravilu su u najgorem stanju, ružni, zapušteni, s opasno lošim instalacijama, uvjetima rada s kraja 19. stoljeća. Računaju s tim da građani pri kraju života ne znaju što se oko njih događa, ali oni to sigurno osjećaju.
"U toj dobi oni bi trebali biti u najboljem, a ne najgorem smještaju, poput bolnice Vrapče čije sobe, kreveti i sanitarni čvor izgledaju strašno", kaže Blažeković.
Ravnatelj Klinike za psihijatriju Vrapče Vlado Jukić slaže se da treba sanirati, adaptirati i rekonstruirati gerijatriju u derutnoj zgradi, u kojoj je na 1400 četvornih metara smješteno 90 bolesnika. Zgrada je sagrađena krajem 19. stoljeća, a u međuvremenu je nekoliko puta sanirana i adaptirana – zadnji put prije 30 godina.
Vlasnik je bolnice Grad Zagreb, a gradonačelnik Milan Bandić prošle je jeseni dao nalog da se odmah pristupi radovima na rekonstrukciji zgrade. Do sada je napravljen idejni projekt rekonstrukcije, sanacije i dogradnje, a glavni i izvedbeni projekt, pa i građevinska dozvola, mogli bi biti gotovi do kraja listopada.
"Unatoč prenatrpanosti i derutnosti zgrade i unatoč činjenici da se na prvi pogled može steći dojam o kojem govori Blažeković, stanje je ipak bolje jer medicinsko osoblje ulaže velike napore u osiguranje čistoće bolesničkih soba, sanitarnih čvorova i hodnika", kaže Jukić.
Briga o pacijentima na odjelu takva je da često dobivamo pohvale i zahvale rodbine. Istina, ima i pokuda, no veći je broj onih koji se o radu, pa i stanju na odjelu izražavaju pohvalno. Ali zaposlenici, u prvom redu medicinske sestre, imaju ograničene mogućnosti i ne mogu do kraja kompenzirati okolnosti u kojima rade, dodaje Jukić.
Napominje kako mu je drago da i drugi, a ne samo zaposlenici bolnice, artikuliraju potrebu uređenja psihijatrijskih ustanova, čime se ostvaruju prava duševnih bolesnika, no smatra da takvi istupi ne trebaju biti "prožeti patetikom".
Nitko s radošću ne ide u bolnicu na liječenje, posebno ne na psihijatriju. Štoviše, veliki broj pacijenata pruža otpor liječenju, pa kada se pojavi negativna, stigmatizirajuća priča o psihijatrijskoj ustanovi, ona može pojačati otpor prema hospitalizaciji, kaže ravnatelj bolnice u Vrapču.
S obzirom na "gradonačelnikov nalog" i započete radove, Jukić očekuje da bi potpuna sanacija trebala biti gotova do kraja 2015.
Ministarstvo zdravlja najavljuje da će se do 2016. povećati broj palijativnih postelja u općim bolnicama u Bjelovaru, Našicama, Vukovaru, Novom Marofu i Puli.
Dio je to Nacionalnog plana kojim se planira uravnotežiti dostupnost palijativne skrbi, a umirućim pacijentima osigurati neophodna zdravstvena zaštita ravnomjerno u svim regijama.