Foto: Arhiva
NETO IMOVINA domaćih otvorenih investicijskih fondova (OIF) u lipnju je porasla za približno 200 milijuna kuna (184,5 milijuna kuna) ili 1,25% u odnosu na svibanj.
Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom i privatnom ponudom iznosila je na kraju lipnja 14,92 (vs. 14,74 milijardi kuna na kraju svibnja), od čega fondovi s javnom ponudom upravljaju s 14,6 milijarde kuna (+1,34% ili 193 milijuna kuna više), dok oni s privatnom upravljaju s 320 milijuna kuna (-2,7% ili 8,9 miljuna kuna manje).
Ovo je najveća razina kapitala kojom menadžeri domaćih OIF-ova s javnom ponudom upravljaju od lipnja 2011., kada je imovina iznosila 15,9 milijardi kuna, stoji u analizi iCapital-a.
Najveći (i jedini) rast imovine ostvarili su novčani fondovi s javnom ponudom - imovina im se povećala za 3,34% ili 367,4 milijuna kuna te je krajem lipnja iznosila 11,37 milijardi kuna. Novčani fondovi imaju najveći udio u ukupnim otvorenim fondovima od 76,2%. Najsnažniji pad imali su dionički fondovi s javnom ponudom, čija je neto imovina pala za 107 milijuna kuna (-5,36%), na 1,89 milijardi kuna. Udio ovih fondova u ukupnoj neto imovini iznosi 12,7%.
Promatrajući ukupnu neto imovinu fondova s javnom i privatnom ponudom, dionički fondovi su pali za 5,29%, na 2,04 milijardi kuna (s 2,15 milijardi kuna u svibnju). Imovina u mješovitim fondovima smanjena je za 4,43%, na 1,03 milijardi kuna na kraju lipnja (47,9 milijuna manje nego u prethodnom mjesecu), dok je u istom razdoblju imovina obvezničkih fondova imala najblaži pad od 4,21%, na 482,5 milijuna kuna.
Struktura investicijskih fondova
U strukturi ukupne neto imovine domaćih otvorenih investicijskih fondova, najveći pad udjela imaju dionički fondovi, čija imovina se prelijeva u novčane fondove. Udio dioničkih fondova u otvorenim investicijskim fondovima smanjen je sa 14,4% u svibnju na 13,7% u lipnju, dok je udio novčanih fondova povećan sa 73,7% na 76,2% u lipnju.
Udio mješovitih fondova je na kraju lipnja smanjen sa 7,2% na 6,9%, a udio obvezničkih fondova smanjen je za 200 bps na 3,2%.
Najveće društvo prema visini imovine pod upravljanjem krajem lipnja je ZB Invest s 31,56% tržišta. Neto imovina ovog društva za upravljanje imovinom pala je sa 4,91 na kraju svibnja na 4,71 milijarde kuna krajem lipnja.
Potom slijedi Erste Invest, koji je svoj udio u ukupnoj imovini povećao s 17,45% na kraju svibnja (2,57 milijarde kuna) na 19,03% (2,84 milijarde kuna).
Na trećem mjestu nalazi se PBZ Invest s 2,79 milijarde kuna, uz udio od 18,72% (krajem svibnja ukupna imovina iznosila je 2,65 milijarde kuna, tj. 18,01%).
Slijedi ga Raiffeisen Invest, čija imovina je smanjena s 1,47 na 1,43 milijarde kuna, uz udio od 9,55% (9,99% krajem svibnja).
Na petoj poziciji je OTP Invest sa 4,36% ukupne imovine plasirane u fondove (574,86 milijuna kuna; -9,6% u odnosu na svibanj).
Struktura ulaganja imovine
Iz strukture ulaganja prema vrsti imovine vidljivo je da fondovi sve više ulažu u novčana sredstva, dok se udio ulaganja u vrijednosne papire i depozite smanjuje. Obveznički fondovi svoja ulaganja u novčana sredstva povećali su čak na 17,02% ukupne imovine (vs. 7,64% u svibnju), dok su mješoviti fondovi uložili 11,61% imovine (vs. 7,49%).
Dionički fondovi su na kraju lipnja imali 29,60% (20,61% u svibnju) imovine investirane u domaće dionice, a 60,87% (vs. 63,4% u svibnju) u inozemne dionice, što ukazuje da nije došlo do značajnijih promjena. Općenito je izloženost dioničkih fondova u smislu ulaganja u vrijednosnice više na strani domaćeg tržišta (78,39%), dok je ostatak vrijednosnica i depozita investiran na inozemnom tržištu (11,48%). Ostatak imovine čine novčana sredstava i potraživanja.
Ukupno gledano, mješoviti fondovi smanjili su dio vrijednosnica i depozita koje ulažu na domaćem tržištu (49,75% vs. 50,77%), dok je 42,66% investirano na stranim tržištima. Ukupna izloženost dionicama je 43,94% (vs. 44,98%), dok je izloženost obveznicama 17,40% imovine pod upravljanjem (vs. 22,46%).
Obveznički fondovi slično su distribuirani glede ulaganja na inozemnom, odnosno domaćem tržištu, pa je tako 45,80% imovine pod upravljanjem svih obvezničkih fondova uloženo na domaćem tržištu, dok je 43,10% uloženo na inozemnom tržištu. Ukupno 68,74% imovine investirano je u obveznice (na domaćem i stranom tržištu).
Imovina novčanih fondova većim je dijelom uložena na domaćem tržištu – 90,01% (vs. 92,05% u svibnju), dok na inozemnom nema plasirane imovine (jednako svibnju). U strukturi imovine prevladavaju domaći depoziti (52,34% vs. 52,08%) i domaće kratkoročne vrijednosnice (31,70% vs. 33,86% u svibnju).