Foto: Hina
OVOGODIŠNJI Europski tjedan kretanja završit će u ponedjeljak, 22. rujna, događajem "Dan bez automobila" kada se šira središta brojnih europskih i svjetskih gradova, među kojima i hrvatskoga glavnog grada, pretvaraju u pješačke zone.
Europski tjedan kretnja pokrenula je Europska komisija, a u proteklom desetljeću brojni Europljani prepoznali su u toj inicijativi priliku za postizanje željenih promjena i preobrazbu Europe u moderno društvo koje ne opterećuje okoliš velikim emisijama onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova. Problemi zbog neodgovornoga korištenja automobila u gradovima, kao što su onečišćenje zraka, buka i prometna zagušenost, potaknuli su tako 2000. pokretanje "Dana bez automobila", koji je pak dvije godine kasnije izrastao Europski tjedan kretanja.
Zagreb će 22. rujna tradicionalno za promet zatvoriti središnju zonu grada omeđenu ulicama: Trg bana Josipa Jelačića - Jurišićeva - Palmotićeva - Boškovićeva - Andrije Hebranga - Gundulićeva - Ilica - Mesnička - Demetrova - Ilirski trg - Radićeva - Trg bana Josipa Jelačića. Tom zonom moći će voziti samo interventna vozila (Hitna pomoć, vatrogasci, policija), komunalna vozila, vozila osoba sa invaliditetom koja imaju prebivalište u navedenoj zoni, vozila javnoga gradskog prijevoza i taxi. U Masarykovoj ulici će se ispitivati kvaliteta zraka pokretnim ekološkim laboratorijem, a dobiveni rezultati ispitivanja služit će za usporedbu s rezultatima dobivenim mjerenjem u uobičajenim uvjetima.
Održat će se i tradicionalna "Zagrebačka žbica" - vožnja biciklima, koja 'kreće' u 18 sati sa Cvjetnog trga, a bicikli će se voziti 6,5 kilometara kroz Zagreb. Vožnja će završiti u Tomašićevoj ulici u Biciklističkom informativnom centru gdje će biti organizirano druženje. Zagrebačkim biciklistima pridružit će se biciklisti iz cijele Hrvatske, timovi ekološki osviještenih tvrtki i organizacija. Bit će organiziran i besplatan najam bicikala za sve punoljetne osobe koje nemaju vlastiti bicikl i djecu od 14 do 17 godina uz pratnju roditelja.
U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode ističu kako se desetljećima problem prometnoga planiranja u urbanim sredinama rješavao izgradnjom prometne mreže koja je poticala korištenje osobnih automobila - najskupljeg oblika prijevoza za koji je potrebna i razmjerno velika površina. Istraživanja su pokazala da je takav pristup neodrživ, budući da je izgradnja dodatnih prometnih traka i ostale prometne infrastrukture prilagođene motornim vozilima rezultirala daljnjim povećanjem broja vozila u gradskim središtima.
Kao rezultat takve prakse, danas se naši gradovi suočavaju s prometnim zagušenjima, onečišćenjem zraka, bukom uzrokovanom gustim prometom te bitno smanjenim prostorom za socijalnu interakciju. Osim narušavanja kvalitete života, prometni čepovi odgovorni su i za smanjenje gospodarske produktivnosti te je ovogodišnja kampanja usredotočena na preobražaj urbanih prostora kako bi oni postali ugodniji za život.