Foto: Hina
PARLAMENT Bosne i Hercegovine bi 23. veljače trebao usvojiti izjavu o opredjeljenosti vlasti te zemlje za provedbu reformi nužnih za približavanje Europskoj uniji, a tim bi povodom u Sarajevo trebala stići visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, potvrdio je predsjedatelj Zastupničkog doma parlamenta BiH Šefik Džaferović u izjavi koju u srijedu prenosi sarajevsko "Oslobođenje".
> Njemačko-britanska inicijativa ujedinila političare u BiH, mediji pišu o ulasku u EU do 2025. godine
Predsjedništvo BiH je izjavu o opredijeljenosti za provedbu reformi na temelju novog pristupa EU toj zemlji usvojilo 29. siječnja, a nakon toga su je potpisali i predsjednici svih parlamentarnih stranaka, uključujući tu i predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika koji se tome dugo opirao.
Dodik je prije potpisivanja tražio da se o svemu očituje i entitetski parlament, koji je izjavu također podupro prošlog tjedna.
Bojkot SNSD-a
No iz SNSD-a su već najavili kako neće sudjelovati na plenarnoj sjednici državnog parlamenta, najavljenoj za idući tjedan pa tako ni saslušati govor visoke predstavnice Mogherini.
To je potvrdio predsjedatelj kluba zastupnika SNSD-a Staša Košarac, koji je kao razlog bojkota najavljene sjednice, koja ima veliku simboličnu važnost, naveo stari zahtjev ove stranke da Džaferović bude smijenjen s dužnosti predsjedatelja Zastupničkog doma. U SNSD-u tvrde kako je Džaferović odgovoran za ratne zločine iako protiv njega nije pokrenuta nikakva istraga, niti postoji optužnica.
"SNSD jest za europski put BiH, no ne želimo da nas na tom putu predstavlja čovjek s ratnom hipotekom", kazao je Košarac u ime oporbenog SNSD-a.
Ukoliko parlament BiH narednog tjedna konačno usvoji izjavu o opredijeljenosti za provedbu reformi, tijela EU odobrila bi stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), koji je parafiran još 2007. godine, no njegova primjena do danas nije počela jer BiH nije bila u stanju provesti ranije postavljene preduvjete.
Izjava čije se usvajanje očekuje sastavni je dio novog pristupa EU BiH, usvojenog na prijedlog Njemačke i Velike Britanije krajem 2014. godine.
Umjesto da inzistira na provedbi krupnih ustavnih promjena poput provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci", o čemu su političari u BiH godinama bezuspješno pregovarali, EU sada traži provedbu gospodarskih i socijalnih reformi koje bi stabilizirale stanje u zemlji te postupno otvorile prostor za političke i ustavne promjene.