Foto: Hina
GRČKA vlada dala je "potpuno nerealna obećanja" glasačima koja sada ne može ispuniti, rekao je bivši predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, prenosi BBC.
Barroso je kazao da vladi koju je sastavila stranka radikalne ljevice Siriza manjka iskustva.
Grčki zahtjevi "posve su neprihvatljivi drugim zemljama", rekao je za BBC-jevu emisiju Business Live. "Grčkoj neće pomoći bude li napadala zemlje koje joj pokušavaju pomoći."
Grčki premijer Aleksis Cipras obećao je prekinuti politiku štednje i restrukturirati državni dug, koji iznosi više od 175 posto BDP-a.
Barroso je pozvao Grčku da preuzme odgovornost za svoje financijske probleme i provede strukturne reforme.
"Probleme u Grčkoj nije stvorila Njemačka niti bilo koja druga članica EU-a, problemi u Grčkoj su strukturni: slaba produktivnost i prethodne vlade."
Države poput Irske, Portugala i Španjolske vratile su se s ruba financijskog ponora i Barroso smatra da bi to mogla i Grčka. "Grčku ništa ne sprječava da bude uspješna, ali... loša politika stvorila joj je mnogo problema."
Izlazak Grčke (Grexit) iz eurozone bio bi "negativan", ali Barroso smatra da bi sada bio manje štetan jer je povjerenje na financijskim tržištima veće nego prije.
"Grexit" bi ipak doveo u pitanje ideju monetarne unije. "To krši tabu i postavlja presedan", kazao je.
Grčka nastavlja pregovore s vjerovnicima
Tehnički pregovori između grčke vlade i vjerovnika o reformama koje Grčka treba provesti u zamjenu za nastavak financijske pomoći još nisu dali rezultata i sada se kao mogući rok spominje sljedeći tjedan ili pak kraj ovoga mjeseca.
U pregovorima je postignut određen napredak, ali nedovoljan da bi to pitanje došlo pred ministre financija eurozone koji trebaju odlučiti o nastavku pomoći. Idući njihov sastanak predviđen je za 24. travnja.
Grčka je u srijedu eurozoni predala revidirani plan reformi, obećavši da će platiti dugove koji dospijevaju na naplatu u iduća dva tjedna.
Dužnosnici eurozone potvrdili su da je novi popis, koji je objavio Financial Times, istinit, ali su i istaknuli da na njemu još treba raditi kako bi se postigao dogovor.
Tri institucije (Europska komisija, Europska središnja banka i MMF) popis su dobile prekasno da bi o njemu mogli raspravljati stručnjaci ministarstava financija eurozone na telefonskoj konferenciji održanoj u srijedu popodne, napominju.
Dokument od 26 stranica obuhvaća niz povećanja poreza čime se želi prikupiti između 4,6 i 6,1 milijarda eura, uz povećanje potrošnje za dodatnih 1,1 milijarda, većinom za mirovine. Plan predviđa da će grčko gospodarstvo ove godine ostvariti primarni suficit od 1,2 posto, prenosi EUobserver.
Grčko ministarstvo financija očekuje da će grčko gospodarstvo ove godine rasti za 1,4 posto, dok je prije predviđalo rast od 2,9 posto, a za 2016. predviđa rast od 3,7 posto BDP-a.
Atena planira uspostavu "loše banke", pod nazivom Helenski fond za financijsku stabilnost, koja bi preuzela nenaplative kredite i povratila stabilnost bankovnom sektoru koji sve više ovisi o Europskoj središnjoj banci (ECB).
Od privatizacije očekuju 1,5 milijardi eura
Grčka vlada distancirala se od izjave svojeg ministra unutarnjih poslova Nikosa Vutsisa njemačkom Der Spiegelu da Grčka možda neće moći vratiti 450 milijuna eura MMF-u idući tjedan ako ne dobije novu injekciju gotovine.
Grčka vlada procjenjuje svoje financijske potrebe za ovu godinu na 19 milijardi eura. No od privatizacije sada očekuje 1,5 milijarda eura, dok je dogovor s prethodnom vladom predviđao 4 milijarde. Planira se dugogodišnji leasing 14 regionalnih zračnih luka i prodaja najveće grčke luke Pirej. Ministar gospodarstva George Stathakis kazao je vlada ne planira prodati cijeli svoj udio u luci Pirej od 67 posto, nego da želi da to bude joint venture projekt.
Grčka u travnju mora vratiti više od 3 milijarde eura, uključujući 450 milijuna MMF-u, te ukupno gotovo 16 milijarda eura kroz iduća četiri mjeseca za otkup trezorskih zapisa koji dospijevaju na naplatu i otplatu kredita ECB-a i MMF-a.
Europska središnja banka povisila je u srijedu za 700 milijuna eura, na ukupno 71,8 milijarda eura, maksimalni iznos programa hitnih kredita za likvidnost koje grčka središnja banka može odobriti grčkim zajmodavcima. Ti su krediti skuplji od uobičajenih.
Grčke banke financirale su se donedavno isključivo kreditima ECB-a, no banka je početkom veljače 'zatvorila pipu', odlučivši da više neće prihvaćati grčki državni dug kao kolateral, što je dopuštao međunarodni program pomoći unatoč tome što grčka ima neinvesticijski kreditni rejting.
Grčkim komercijalnim bankama očajnički treba novac, jer su od početka prosinca do kraja veljače građani i poduzeća povukli ukupno 25 milijarda eura depozita. Ukupni depoziti u veljači su iznosili oko 140 milijarda eura, prema 220 milijarda 2010. kada je dogovoren prvi međunarodni program pomoći. Iz banaka se svaki dan povlači 1,5 milijarda eura.
Predsjednik ECB-a Mario Draghi kazao je prošli tjedan da je ECB od prosinca više nego udvostručio svoju izloženost grčkom dugu, s 50 milijarda na 104 milijarda eura, što su gotovo dvije trećine grčkog BDP-a.