Foto:Nedim Grabovica/Klix.ba, FAH
VIŠE od milijun i pol ljudi ugroženo je poplavama u BiH, njih 950 tisuća je iseljeno iz svojih domova, željeznička infrastruktura je izvan funkcije, u 40 općina nema škole, a na sjeveru BiH i dalje je stanje kritično, izjavio je u četvrtak u Sarajevu predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda istaknuvši kako je zemlji potrebna hitna pomoć u obnovi koju nikako ne može izvesti sama.
Svrab ili šuga je parazitarna bolest površinskog dijela kože koju uzrokuje grinja Sarcoptes scabiei, a bolest se prenosi s čovjeka na čovjeka u dugotrajnijem bliskom kontaktu pri čemu gustoća smještaja i nizak higijenski standard omogućuju lakše prenošenje bolesti i njeno održavanje.
Bevanda je nadalje istaknuo kako je potrebno hitno provesti zaprašivanje ne bi li se spriječilo širenje zaraza posebice na području Bosanske Posavine. BiH u ovom trenutku nema poljoprivrednu mehanizaciju pa se očekuje angažiranje one iz Hrvatske kako bi se zaprašivanje provelo, kazao je Bevanda.
Bosanskohercegovački premijer kazao je kako je ministarstvo financija zaduženo započeti pripreme za organiziranje međunarodne donatorske konferencije, dok je ministarstvo vanjskih poslova dobilo zadaću koordinirati apliciranje za međunarodnu pomoć s Hrvatskom i Srbijom.
Bevanda je istaknuo kako ipak tek slijedi procjena šteta na temelju kojih bi se tražila međunarodna financijska pomoć sukladno propisanim procedurama, posebice kada je riječ o fondovima Europske unije.
Kazao je kako je na temelju razgovora što ih je vodio s povjerenicom Europske unije za humanitarnu pomoć Kristalinom Georgievom dobio uvjeravanja kako su za obnovu BiH na raspolaganju i Fond solidarnosti Unije i IPA fondovi, no nužno je da BiH što prije predstavi stvarno stanje.
"Koliko mi podnesemo kredibilnih aplikacija novac će, kako je rekla povjerenica Georgieva, biti osiguran", izjavio je Bevanda.
Podsjetio je kako je zahtjev za hitnu pomoć iz BiH upućen 15. svibnja i na to je do sada odgovorilo 16 država-članica EU.
"I da imamo potpuni konsenzus oko svega u BiH, mi ovo sami ne možemo iznijeti", kazao je Bevanda upozoravajući istodobno kako pomoć mora biti brza ili će ljudi pogođeni nesrećom početi napuštati BiH.
Bosanska Posavina: vodostaj Save pada, ali se voda sporo povlači
Vodostaj Save uz područje Bosanske Posavine nastavio je opadati, ali i dalje su na snazi izvanredne mjere obrane od poplava, objavila je u četvrtak ujutro u Sarajevu bosanskohercegovačka Agencija za vodno područje rijeke Save.
Na području Svilaja izmjereno je smanjenje vodostaja za četiri centimetra, ali stanje u središnjem dijelu Posavske županije, Odžaka i Orašja i dalje je teško.
Voda koja je proteklih dana poplavila to područje probivši nasip u okolici Kopanice sporo se povlači, a velika područja pretvorena su u jezera. Polovica općine Odžak i dalje je pod vodom, a oko pet tisuća ljudi evakuirano je iz kuća u blizini Save.
Bosansku posavinu tijekom dana posjetit će povjerenica Europske unije za humanitarnu pomoć i krizne situacije Kristalina Georgieva, kao i visoki bosanskohercegovački dužnosnici. Svi oni žele se uvjeriti u stanje na terenu i procijeniti potrebe ugroženog stanovništva.
Najteža situacija je u Brocu, Jelazu, Ostojićevu i Velinom Selu gdje se danas intenzivno uklanja uginula stoka, piše Dnevni avaz. Dezinfekcija, koja je jučer završena u staroj Janji, danas će biti nastavljena u Novom Naselju Janja.
Na području vogošćanskog naselja Ugorsko prijeti opasnost od daljnjeg aktiviranja klizišta koje je već ugrozilo nekoliko stambenih i pomoćnih objekata. Do daljnjeg je obustavljen promet na dionici M-17 Maglaj-Doboj u mjestu Kosova
U Sarajevu će danas izvanredno zasjedati Predstavnički dom, a sutra i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH zbog krizne situacije izazvane katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini.
U Doboju je pronađeno tijelo Dragice Salković (1939) te se broj žrtava u poplavama u Republici Srpskoj popeo na 18. MUP RS-a priopćio je da utvrđeno da je smrt nastupila utapanjem. Tijelo je nađeno na drugom katu obiteljske kuće gdje je sirota starica živjela.
Helikopteri i dalje "krpaju" rupu na nasipu kod Orašja
Helikopteri iz Hrvatske i oni iz sastava mirovnih snaga Europske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR) u četvrtak su angažirani na popravku oštećenih nasipa na području Orašja, objavilo je tijekom dana Ministarstvo sigurnosti BiH koje koordinira međunarodnu pomoć toj zemlji u otklanjaju posljedica katastrofalnih poplava.
Nasipe kod Orašja oštetio je ogromni vodni val koji je Savu proteklog vikenda podignuo na razinu veću od jedanaest metara pa je na jednom mjestu došlo do pucanja kroz kojega je prodrla voda poplavivši veći dio oraške općine.
Ta se rupa već dva dana pokušava "začepiti" posebnim željeznim konstrukcijama koje izbacuju helikopteri da bi potom na njih bile postavljene velike vreće s pijeskom.
Helikopteri oružanih snaga BiH i oni iz Slovenije trenutačno su angažirani na dostavi opreme, vode, hrane i lijekova na ugrožena područja.
Iz Ministarstva sigurnosti BiH ističu kako brojna naselja u zemlji i dalje nemaju pitku vodu pa se trenutačno koordinira dolazak i raspored timova za prečišćavanje i ispumpavanje vode.
Na područje Orašja tako je upućen tim iz Estonije, Litve i Latvije koji će raditi na ispumpavanju vode, dok će dva tima iz Poljske s crpkama velikog kapaciteta to isto raditi na području potpuno potopljenog Bosanskog Šamca.
Očekuje se dolazak timova za pročišćavanje i ispumpavanje vode i iz Njemačke, Švicarske a pomoć je ponudila i Austrija.
Ogromne štete: preko 100 tvrtki ne radi, brojni poljoprivrednici ostali bez ičega
Poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovini nanijele su ogromne štete njenom gospodarstvu, a najmanje stotinu tvrtki od kojih su brojne bile izvozno orijentirane zbog toga je prekinulo proizvodnju, izjavio je u četvrtak u Sarajevu predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) Ahmet Egrlić predstavljajući procjene o prouzročenim štetama.
"Poplave su prouzročile najveću katastrofu nakon rata", kazao je Egrlić.
Prema prvim podacima koje su prikupili u VT BiH, oko trećine gospodarstva u BiH je izravno ili neizravno pogođeno poplavama i posljedicama koje je prouzročio plavni val, a to znači na stotine milijuna eura.
Dodatni problem predstavlja činjenica da je tek mali broj pogođenih tvrtki bio osiguran od posljedica poplava pa će za najveći broj njih biti vrlo teško obnoviti proizvodnju.
"Za otklanjanje tih posljedica trebat će najmanje pet do sedam godina", kazao je analitičar VTK BiH Duljko Hasić.
Posebice je pogođena poljoprivreda jer je procjena kako su poplavljene najplodnije obradive površine, posebice na području Bosanske Posavine i Semberije.
"Tamo je ostao samo kamen. Plodno tlo gotovo da više i ne postoji", ustvrdio je Hasić dodajući kako je trećina ljudi koja je do sada živjela od poljoprivrede ostala bez sredstava za život.
U VTK BiH procjenjuju kako će neviđene poplave prouzročiti smanjenje prihoda pa samim tim i punjenje proračuna od poreza za oko 30 posto.
"Krpanje proračunskih rupa i do sada je bio problem. Teško je uopće zamisliti što će tek slijediti", istaknuo je Egrlić.
Iz VTK BiH su od komercijalnih banaka zatražili uvođenje moratorija na otplatu kredita od šest mjeseci do godinu dana za tvrtke pogođene poplavama.
Na taj je prijedlog do sada pozitivno odgovorilo šest komercijalnih banaka, no iz komore upozoravaju kako je potrebno učiniti i dodatne napore.
Voditelj odjela za makroekonomsko planiranje Momir Tošić istaknuo je kako država mora hitno preuzeti svoj dio odgovornosti i to prije svega na planu obnove uništene infrastrukture.
"Država mora što prije obnoviti prometnice, željezničke pruge i ostalu infrastrukturu jer gospodarstvo bez toga neće moći funkcionirati", kazao je Tošić.
Iz VTK BiH uputili su i poziv velikim trgovinskim lancima koji posluju u toj zemlji da pokušaju sniziti cijene svojih proizvoda koliko god je to moguće i tako olakšati život naglo osiromašenom stanovništvu.
Georgieva: Ogromna katastrofa u BiH, EU ostaje spremna pomoći
Povjerenica Europske unije za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i odgovor na krize Kristalina Georgieva u četvrtak je ocijenila kako je stanje u Bosni i Hercegovini nakon poplava koje su zadesile tu zemlju iznimno teško te je najavila nastavak pomoći Unije kako bi se zemlja lakše nosila s posljedicama te prirodne nesreće.
"Naši timovi za procjene stanja su na terenu kako bi utvrdili koja je vrsta pomoći najpotrebnija", kazala je Georgieva na kraju dvodnevnog boravka u BiH tijekom kojega je posjetila neka od područja koja su najteže stradala u katastrofalnim poplavama u toj zemlji.
Kazala je kako se jasno uvjerila u razmjere krize. "Tri dana nakon poplava sela su još pod vodom, a ljudi se ne mogu vratiti kućama", prenijela je svoje dojmove povjerenica Georgieva.
Podsjetila je kako je EU odmah odgovorila na zahtjev BiH za pomoć u suočavanju s poplavama, u čemu je sudjelovalo 16 država-članica. "Poslali smo i više nego što je BiH tražila, jer je bilo očevidno kako je riječ o ogromnoj katastrofi", kazala je Georgieva.
Konstatirala je kako se postupno izlazi iz prve i najkritičnije faze spašavanja života i imovine te da idućih dana i tjedana slijedi slanje crpki kako bi se uklonila voda iz najugroženijih područja. Dio napora bit će usmjeren i na jačanje oštećenog nasipa na Savi kako bi se spriječile nove poplave.
Također slijedi slanje humanitarne pomoći, a najveći su problemi velik broj uginulih životinja koje plutaju vodom, miješanje vode iz vodovoda sa zagađenom vodom i pojava velikog broja komaraca.
Ocijenila je kako je riječ o problemima koji ne mogu čekati i koji se moraju rješavati u idućih sedam dana.
"To predstavlja iznimno velik rizik za zdravlje stanovništva", upozorila je Georgieva najavivši i slanje opreme za isušivanje zgrada, agregata, hrane, vode i pokrivača.
"Jasno nam je da se BiH teško nosi s posljedicama poplava zbog posljedica proteklog rata, posebice zbog mina koje su pokrenula klizišta što čini operacije spašavanja težim i opasnijima", kazala je Georgieva.
Europska povjerenica dodala je i kako je posebna tragedija to što je najveći dio ljudi raseljenih u ratu sada ponovo pogođen prirodnom nesrećom. Kazala je kako su joj ljudi koje je srela u Orašju prenijeli da su se s tragedijama navikli u ratu, no to sada ne mogu učiniti.
Nakon prve i druge faze pružanja pomoći u krizi trebala bi uslijediti i treća koja podrazumijeva obnovu, a EU je kani provoditi zajedno s drugim organizacijama poput Svjetske banke. Georgieva nije precizirala na kakvu i koliku financijsku potporu BiH može računati iz fondova EU.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda ranije tijekom dana je kazao kako je dobio uvjeravanja da će se pomoć moći dobiti i iz Fonda solidarnosti kao i iz fondova pretpristupne pomoći (IPA), no u delegaciji EU u Sarajevu Hini je rečeno kako to još nije izvjesno.
"IPA fondovi sigurno, no ne i Fond solidarnosti zbog statusa BiH u odnosima s EU", kazao je glasnogovornik delegacije EU Andy McGuffie.
On je kazao kako je u svakom slučaju otvorena mogućnost da BiH za pomoć EU aplicira zajednički s Hrvatskom i Srbijom.
Za razliku od BiH Srbija ima status kandidata za članstvo u EU i stoga ima pravo na potporu iz Fonda solidarnosti Unije.
Vlada FBiH: Umjesto Air Tractora sanirnje posljedica poplava
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odlučila je odustati od planirane kupnje protupožarnih zrakoplova a sredstva koja je osigurala za te namjene planira preusmjeriti za saniranje posljedice katastrofalnih poplava, potvrdio je u četvrtak entitetski ministar financija Anto Krajina.
On je pred Zastupničkim domom parlamenta FBiH iznio vladin prijedlog rebalansa entitetskog proračuna kojim je predviđeno izdvajanje deset milijuna konvertibilnih maraka (oko pet milijuna eura) za otklanjanje šteta nastalih u poplavama.
Ranije su ta sredstva bila izdvojena kako bi se kupili mali protupožarni zrakoplovi tipa Air Tractor. Kupnja tih zrakoplova planirana je nakon što su u proteklim godinama veliki požari uništili ogromne površine šumskog zemljišta a BiH nije bila u stanju da na nepristupačnim terenima spriječi njihovo širenje.
"Sada će netko prigovarati da se odričemo zaštite od požara ali to je sada tako", kazao je Krajina novinarima istaknuvši kako je sada prioritet baviti se posljedicama poplava. Za to će biti izdvojeno dodatnih 2,2 milijuna eura iz tekućih proračunskih rezervi.
Krajina je istaknuo kako bi rebalans proračuna bio nužan i da nije bilo poplava jer je FBiH već ostala bez dijela sredstava koja je trebala dobiti po osnovu kredita od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
MMF je ove godine trebao doznačiti FBiH 345 milijuna KM (176,4 milijuna eura) no do sada je uplaćeno je tek 120 milijuna KM (61,3 milijuna eura) a ostatak je "na čekanju" jer BiH nije provela neke od reformi na koje se obvezala stand-by aranžmanom.
Kako bi barem djelomice pokrpala rupu koja se pojavila u proračunu federalna će vlada uzeti oko 75 milijuna KM (38,3 milijuna eura) od Elektroprivrede BiH, BH Telecoma i HT Eroneta te zračne luke u Sarajevu a još od 160 milijuna KM (81,8 milijuna eura) će namaknuti plasiranjem obveznica i trezorskih zapisa.