PROSJEČNO hrvatsko kućanstvo još uvijek trećinu svojih prihoda troši na hranu i piće. Kada se tome dodaju još i troškovi stanovanja, proizlazi da i dalje polovica prihoda ide na zadovoljenje najosnovnijih egzistencijalnih potreba, pokazalo je istraživanje koje je proveo GfK.

U prošloj godini prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo je mjesečno s oko 6.000 kuna, dok bi prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova trebali iznositi oko 8.200 kuna.

Usporedi li se ostvarene i potrebne prihode dobiva se podatak da, u prosjeku, građani troše čak 36% više od raspoloživih financijskih sredstava. Razliku između raspoloživog i potrebnog prikrivaju korištenjem kartica, gotovinskih kredita te dozvoljenog minusa na tekućim računima.

Proizlazi da oko 3/4 kućanstava ima problema s pokrivanjem svojih mjesečnih troškova. Da bi mogli potpuno pokriti svoje životne troškove trebaju ima primanja veća čak za 78%. Tek nešto malo preko 9% kućanstava iskazuje da ima prihode veće od potrebnih i još približno 13% ima prihode točno koliko im treba.

Najniža su primanja u Lici, Kordunu i Banovini (oko 4.725 kuna), a najviša u Zagrebačkoj regiji gdje se penju na približno 7.650 kuna.

Dok sva kućanstva imaju troškove za hranu i režije, zanimljivo je da oko 90% njih ima redovite troškove za  odjeću i obuću, 87% za fiksni telefon, 86% za prometne troškove, 85% za mobilni telefon, 83% za medicinske usluge, 64% za trajna potrošna dobra, 61% za neke oblike kulture i zabave ili rekreacije, 50% za duhan. Samo 43% imalo je troškove vezano uz  obrazovanje, a tek oko 27% stavljalo je redovito nešto na štednju ili štedjelo u obliku stambenog kredita (16%).

Kućanstva koja imaju troškove za medicinske usluge u prosjeku troše preko 160 kuna mjesečno. Trošak za mobilni telefon kreće se u prosjeku oko 250  kuna mjesečno, a ukupno za telefoniranje (uz fiksni telefon) na mjesec se izdvaja 470 kuna. Na duhan i cigarete troši se oko 415 kune, a na obrazovanje tek malo više  450 kuna mjesečno.

I.B.