Je li bankar od 73 godine konačno riješio najveći hrvatski problem?
HRVATSKA reprezentacija završila je grupnu fazu Lige nacija pobjedom protiv Češke 2:1, kojom je osigurala doigravanje za ostanak u elitnom razredu. Slaven Bilić nakon šest utakmica na klupi može biti zadovoljan određenim pomacima u igri svoje momčadi, a jedan od najvećih ostvaren je u prekidima.
Bio je to ključan problem Hrvatske u završnici mandata Zlatka Dalića, zbog čega je Bilić odmah po dolasku na mjesto izbornika angažirao talijanskog stručnjaka Giannija Vija (73). Riječ je o čovjeku koji je velik dio trenerske karijere posvetio upravo prekidima, a prvi rezultati rada novog stručnog stožera pokazuju značajan napredak, posebno u obrambenoj fazi.
Prekidi su bili jedan od najvećih problema Dalićeve Hrvatske
Hrvatska je na Svjetskom prvenstvu 2026. imala velikih problema s obranom prekida. Suparnici su joj iz kornera i slobodnih udaraca redovito stvarali prilike, a posebno je loše izgledala protiv Engleske i Portugala.
Englezi su iz sedam kornera postigli pogodak, izborili kazneni udarac, stvorili dvije velike prilike i ukupno četiri puta pucali prema golu. Portugal je iz šest kornera došao do četiri udarca i jednog kaznenog udarca, dok su Panama i Gana iz ukupno pet kornera stvorile tri udarca.
Problem nije bio samo u izgubljenim skokovima. Hrvatska je imala poteškoća s rasporedom igrača, preuzimanjima suparnika, obranom blokova i reakcijama na odbijene lopte. Pritom nije bila riječ o reprezentaciji kojoj nedostaje visokih igrača ili dobrih skakača, nego o slaboj organizaciji.
Dalić je probleme uglavnom objašnjavao nedostatkom koncentracije i individualnim pogreškama igrača. Međutim, njihovo ponavljanje pokazivalo je da Hrvatska ima ozbiljan sustavni problem koji je zahtijevao drugačiji pristup.
Hrvatska sada dopušta gotovo četiri puta manje udaraca
Upravo se u tom segmentu dogodila najveća promjena pod Bilićem. Na četiri utakmice Svjetskog prvenstva Hrvatska je suparnicima dopuštala prosječno šest udaraca iz prekida po susretu, uz očekivane golove (xG) od 0,63 po utakmici.
U šest utakmica Lige nacija pod Bilićem taj je prosjek pao na samo 1,67 udaraca, dok se suparnički xG smanjio na 0,16 po utakmici. Ukupno su protivnici iz prekida uputili deset udaraca, naspram 24 koliko ih je Hrvatska dopustila na četiri utakmice Svjetskog prvenstva.
Riječ je o smanjenju broja suparničkih udaraca za više od 70 posto, dok je očekivana opasnost od primljenih golova pala za gotovo 75 posto. Hrvatska je pod Bilićem primila dva pogotka iz prekida, ali jedan je stigao nakon auta. Iz kornera i slobodnih udaraca tako je primila samo jedan gol u šest utakmica.
Treba uzeti u obzir da se uspoređuju različita natjecanja, no podaci jasno pokazuju koliko se Hrvatska popravila u obrambenim prekidima. Suparnici ne samo da rjeđe dolaze do udaraca nego iz tih situacija stvaraju i znatno manje kvalitetnih prilika.
Na pitanje nakon utakmice s Češkom je li poboljšanje u prekidima posljedica rada s Talijanom, Bilić je odgovorio: "Naravno da je. Nismo imali puno vremena, ali kroz sastanke i rad na terenu došli smo do toga da smo u defenzivnim prekidima dosta dobri. U ofenzivnim danas nismo dali gol, ali bilo je dosta prilika. Dali smo gol iz prekida na Wembleyju."
Hrvatska je počela koristiti "prljave kornere"
Napredak je vidljiv i u napadačkim prekidima. Hrvatska je na Svjetskom prvenstvu iz njih upućivala prosječno 2,25 udaraca po utakmici, uz xG od 0,19. Pod Bilićem je taj prosjek porastao na 2,50 udaraca i 0,34 xG.
Posebno je zanimljivo kako Hrvatska sada koristi takozvane "prljave kornere". Riječ je o situacijama u kojima suparnik nakon kornera ne uspijeva odmah očistiti loptu, pa Hrvatska osvaja odbijanac, vraća loptu u kazneni prostor i nastavlja napad.
To je važan detalj jer se obrambene linije nakon prvog ubačaja često pomiču, igrači izlaze iz svojih pozicija i nastaje prostor koji napadači mogu iskoristiti. Hrvatska tako može stvoriti priliku čak i kada početna akcija iz kornera ne uspije.
Upravo je iz takve situacije Petar Sučić zabio pogodak protiv Engleske na Wembleyju. Hrvatska je tijekom iste utakmice još nekoliko puta uspjela zadržati pritisak nakon kornera zahvaljujući osvajanju drugih lopti i njihovom ponovnom vraćanju pred engleski gol.
Slično je bilo i protiv Češke. Nakon jednog kornera Luka Vušković skrenuo je loptu prema Dionu Belji, koji je poslije odbijanca pokušao petom i zamalo pogodio kroz noge vratara. Još jedna velika Beljina prilika, u situaciji u kojoj je pao pored suparničkog golmana, nastala je nakon kornera i ponovnog ubacivanja lopte u šesnaesterac.
Zanimljivo je i da je Hrvatska gotovo polovicu ukupnog napadačkog xG-a iz prekida u Ligi nacija ostvarila upravo na Wembleyju. Ondje je stvorila 0,98 xG, odnosno 49 posto ukupnog učinka od 2,01 u šest utakmica.
Tko je Gianni Vio i što je donio Hrvatskoj?
Gianni Vio jedan je od najpoznatijih stručnjaka za prekide u europskom nogometu. Njegova karijera prilično je neobična jer je desetljećima radio kao bankar u Italiji, dok je istovremeno trenirao amaterske klubove i razvijao vlastite metode izvođenja prekida.
Širu pozornost privukao je suradnjom s Walterom Zengom u Cataniji, gdje je njegova momčad postizala velik broj pogodaka iz prekida. Kasnije je radio u Fiorentini, Milanu, Brentfordu, Leedsu, Tottenhamu i drugim klubovima, a bio je i dio stručnog stožera talijanske reprezentacije koja je 2021. osvojila Europsko prvenstvo.
Posebno je uspješan bio u Tottenhamu, gdje je surađivao s Antonijem Conteom, Ivanom Perišićem i Harryjem Kaneom. Spursi su u prvih 13 prvenstvenih kola nakon njegova dolaska postigli devet pogodaka iz kornera.
Vio je poznat po detaljnoj pripremi akcija iz prekida. Tijekom karijere razvio je bazu s više od četiri tisuće mogućih kombinacija, koje prilagođava karakteristikama vlastitih igrača i načinu na koji suparnici brane. Njegove akcije uključuju blokove, lažne kretnje, zamjene pozicija i stvaranje prostora za unaprijed određenog igrača.
Iako je reputaciju stekao prvenstveno radom na napadačkim prekidima, bavio se i njihovom obranom te reakcijama na druge lopte. Bilić je prije njegova angažmana razgovarao i s Perišićem, koji je s Talijanom surađivao u Tottenhamu, a njegov je dolazak u reprezentaciju nazvao "bingom".
Ne može se sav napredak Hrvatske pripisati samo Viju, nego radu cijelog Bilićeva stožera. Ipak, činjenica da je reprezentacija u kratkom razdoblju toliko smanjila broj suparničkih prilika iz prekida, a istovremeno povećala vlastitu opasnost, pokazuje da se angažman stručnjaka za taj dio igre zasad pokazuje opravdanim.