Razlog za to istek je postojećega kolektivnog ugovora te činjenice da dvije suprotstavljene strane, udruga poslodavaca (vlasnici NBA klubova) i sindikat igrača, nisu pronašli rješenje oko njegova produljenja.

Nisu se igrači i vlasnici uspjeli složiti praktički ni po jednoj temeljnoj točki sporazuma, od plaća do gornje granice budžeta (salary cap).

Vlasnici klubova više ne žele 57 posto ukupnog prometa koji ostvare trošiti na plaće igrača te je stoga NBA organizacija preko povjerenika Davida Sterna predložila smanjenje ukupnog iznosa za plaće za 750 milijuna dolara po godini. Time bi klubovi prestali generirati gubitke koji su se, kroz šest godina trajanja posljednjega koletivnog ugovora, popeli na milijardu dolara.

Gubitke su inače ove godine prijavila 22 od 30 klubova.

Igrači su pristali udio svojih plaća u budžetu smanjiti na 54,3 posto, čime bi, kako tvrde, izgubili 500 milijuna dolara kroz pet godina. Vlasnicima ponuda ne odgovara.

Posljednji put (i jedini dosad) u NBA-u se štrajkalo na početku sezone 1998./99., zbog čega su klubovi u osnovnom dijelu sezone stigli odigrati 50 utakmica.

Predsjednik igračkog sindikata Billy Hunter nada se da se ovaj put to ipak neće dogoditi, barem ne u tolikoj mjeri:

"Da, nadam se da nećemo izgubiti tako puno vremena. No, bez obzira na to, nadam se da ćemo tijekom sljedećeg mjeseca napredovati u pregovorima. Nadamo se da će vlasnici omekšati malo svoje zahtjeve. Morat ćemo možda malo popustiti i mi."

Po drugi put u povijesti američkog sporta rad je zabranjen u dvjema profesionalnim ligama istodobno. Od ožujka problem oko kolektivnog ugovora pokušava riješiti NFL (američki nogomet) liga.