OTKAKO je svim osnovnoškolcima od ovog polugodišta omogućen "besplatan" obrok, za koji Ministarstvo znanosti i obrazovanja izdvaja 1.33 eura (10 kuna) dnevno po učeniku, ne prestaje rasprava o tome što se jede u školama, odnosno kakva je kvaliteta užina. Dok se neki bore s nedostatkom osoblja za pripremu hrane, postoje škole koje nemaju kuhinju ili blagovaonicu. Ali Osnovna škola Viktora Cara Emina u Lovranu, u Primorsko-goranskoj županiji, nadilazi prosjek.

Naime, ova škola prije šest godina uvela je princip švedskog stola, koji je obustavljen za vrijeme pandemije, ali od početka ove školske godine je ponovno zaživio.

"Meni je ova marenda jedan od najboljih trenutaka u danu jer nikad nisam probao bolju marendu od ove", rekao je Nikolas, učenik 2. razreda, za Kanal RI.

Kuharica Erika trudi se da sve bude uredno, posloženo i servirano. Voće reže na sitne komade jer je uočila da mnogi odgrizu komad cijelog voća i ostatak se baca.

"Stol je raznolik, nude se mlijeko, jogurt, žitarice, sir, salama, voće i povrće svaki dan, za sve učenike naše škole", istaknula je ravnateljica škole Iva Erceg.

Od 423 učenika njih 400 jede školsku marendu, no i prije vladine odluke njih 80 posto uzimalo je marendu u školi. Uz 1.33 eura koje za topli obrok po djetetu dobivaju od resornog ministarstva, jedinice lokalne samouprave sufinanciraju ih sa 17 centi po učeniku po danu.