U MNOGIM zemljama sve je manje interesa za obrazovanje djece, dok istovremeno školski sustavi bilježe povijesno niske rezultate na testovima. Na to upućuju najnoviji podaci PISA-e, međunarodnog testiranja petnaestogodišnjaka diljem svijeta, piše HuffPost.

Prošle je godine više od 760.000 tinejdžera u desecima zemalja pristupilo Programu za međunarodnu procjenu učenika (PISA). Rezultati objavljeni u utorak pokazuju da su prosječni bodovi iz matematike, čitanja i prirodoslovlja u razvijenim gospodarstvima na najnižoj razini u povijesti testiranja. 

Najbolje rezultate postigle su Kina, Singapur, Tajvan, Japan i Južna Koreja. Među uspješnijima su i Estonija, Ujedinjeno Kraljevstvo te Novi Zeland.

Dio odgovora na pitanje zašto rezultati globalno padaju mogao bi se nalaziti u popratnoj anketi koju su ispunjavali sami učenici.

Djeca pred izazovima

U usporedbi s 2022. godinom, gotovo sve zemlje zabilježile su manju podršku obitelji obrazovanju, a taj je pad posebno izražen kod dječaka. Trend je izmjeren na temelju odgovora učenika o tome koliko često roditelji s njima razgovaraju o školi ili pokazuju interes za gradivo.

"Roditelji sebe više vide kao klijente škole, a ne kao nekoga tko pokazuje osobni interes", izjavio je Andreas Schleicher, direktor za obrazovanje i vještine u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), koja provodi PISA testiranje.

Učenici koji su naveli da ih član obitelji barem jednom tjedno pita što su radili u školi, na testu iz prirodoslovlja ostvarili su u prosjeku 35% više. Ta razlika odgovara napretku od preko godinu i pol dana učenja, a podaci su pritom prilagođeni kako bi se uzele u obzir socioekonomske razlike.

Digitalno ometanje još je jedan važan faktor. Više od četvrtine učenika požalilo se da digitalni uređaji ometaju njihove kolege na većini ili na svim satovima prirodoslovlja. U zemljama koje imaju stroga pravila o korištenju mobitela u školama, stopa ometanja bila je niža.

Schleicher ističe da nedvojbeno postoji snažna povezanost između korištenja digitalnih uređaja u slobodno vrijeme i lošijih rezultata na testovima. Međutim, kada se tehnologija koristi za učenje, slika je nešto složenija.

U zemljama gdje su srednjoškolci naveli da koriste digitalne uređaje oko dva do tri sata dnevno u školi, zabilježeni su bolji rezultati. Ipak, čim se tehnologija koristi više od toga, bodovi počinju padati.

Azijske zemlje dominiraju rezultatima

Čini se da je Azija pronašla način kako tehnologiju iskoristiti za dobrobit učenika. Manje od 10% testiranih učenika u Japanu, Koreji i kontinentalnoj Kini požalilo se na digitalno ometanje u učionici. U Kini su u testiranju sudjelovale samo četiri provincije, uz Hong Kong i Makao.

Istovremeno, Azija ima neke od najboljih škola na svijetu. Japan, Koreja, Tajvan, Singapur i kineske provincije nalaze se među prvih deset regija po rezultatima iz matematike, prirodoslovlja i čitanja.

Gotovo 100% djece u kineskim provincijama ostvarilo je osnovnu razinu znanja ili višu iz matematike i čitanja. U SAD-u je taj postotak iznosio samo 65% u matematici i 74% u čitanju.

Obrazovna prednost pojedinih zemalja može imati dugoročne posljedice za globalnu tehnološku i gospodarsku konkurentnost.

 "Da biste pobijedili u tehnološkoj utrci, potrebni su vam ljudi koji vladaju znanošću, tehnologijom i pismenošću", rekla je Tracey Burns, voditeljica globalne strategije i istraživanja u Nacionalnom centru za obrazovanje i gospodarstvo, organizaciji koja proučava najuspješnije obrazovne sustave.

Rezultati međunarodnih testiranja pokazuju da su postignuća učenika u matematici i čitanju u brojnim zemljama u padu. Iako se neke zemlje i dalje nalaze pri vrhu ljestvica u prirodoslovlju, čitanju i rješavanju problema, takav plasman ne mora nužno značiti napredak, već može biti posljedica slabijih rezultata drugih sudionika.

Podaci PISA-e pritom ukazuju na zabrinjavajuće trendove u obrazovnim postignućima petnaestogodišnjaka.

Više umjetne inteligencije, manje učenja

Općenito, češće korištenje umjetne inteligencije povezano je s lošijim rezultatima. Učenici koji su naveli da nikada ne koriste chatbotove prošli su bolje od onih koji ih koriste. Gotovo polovica učenika u razvijenim zemljama izjavila je da se AI chatbotovima kao pomoći u učenju služi barem jednom tjedno.

Schleicher je istaknuo Kinu, Japan, Singapur i Estoniju kao zemlje koje su uspjele iskoristiti AI za podršku učenju bez pretjerivanja. Napomenuo je da u Aziji učitelji imaju veću moć i vodeću ulogu u osmišljavanju AI sustava za učionice.

"U Sjedinjenim Državama učitelji uglavnom samo provode lekcije. U Aziji učitelji imaju mnogo snažniju ulogu", rekao je.

Prisjetio se primjera iz jedne kineske učionice gdje su osnovnoškolci vježbali kaligrafiju tintom i kistovima. Učitelji su skenirali njihove radove, a umjetna inteligencija je analizirala kako mogu poboljšati rukopis.

"Da ste fotografirali tu učionicu, izgledala bi kao iz 1950-ih - učenici pišu krasopis tintom. Ali sve je to pokretala umjetna inteligencija", rekao je Schleicher.