Tekst: N.Š.
Foto: Ilustracija
ZAGREBAČKE brucošice i brucoši imaju sve više seksualnih partnera, više iskustava s osobama istog spola, ali brucošice kasnije ulaze u seksualne odnose, piše u istraživanju "Promjene u seksualnosti mladih" profesora Aleksandra Štulhofera sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Djevojke kasnije gube nevinost
Djevojke tako u spolne odnose ulaze s prosječno 18 godina, što je za godinu više u odnosu na istraživanje iz 1998. godine. Kod brucoša taj je podatak ostao nepromijenjen, oni prvi seks imaju sa prosječno 17 godina. Oko 28 brucoša počelo je studij bez ikakvog seksualnog iskustva što je za 10 posto manje u odnosu na 1998. godinu.
21 posto brucošica imalo iskustva s istim spolom
Oko polovica seksualno aktivnih studentica i otprilike trećina studenata imala je jednog partnera. Četvrtina mladića imala je pet ili više seksualnih partnera, a u tu skupinu spada i oko 10 posto brucošica što je porast od tri posto u zadnjih 10 godina. Zanimljivi su podaci o istospolnim iskustvima koji pokazuju da je čak 21 posto brucošica imalo seksualno iskustvo sa ženama, no to je manje u odnosu na razdoblje prije pet godina, kad je takvo iskustvo imalo 27 posto brucošica.
Razina seksualne pismenosti nije se mijenjala
"Kada je riječ o uporabi zaštite pri prvom seksualnom odnosu, zamjetan je trend porasta odgovornog ponašanja. U razdoblju od deset godina, raširenost se uporabe kondoma pri prvom snošaju značajno povećala i to na račun neuporabe zaštite te prakse prekinutog snošaja", piše u istraživanju. Kondom koristi oko 10 posto više brucoša nego prije 10 godina. Jedina što je ostalo isto u odnosu na 1998. godinu jest broj onih koji vjeruju da vjeronauk ima utjecaj na njihovu seksualnost, a njih je 1,4 posto. "Činjenica da se razina seksualne pismenosti nije, praktički, mijenjala tijekom posljednjih deset godina ne začuđuje. Kao što je poznato, nikakav sustavni pomak nije postignut na planu seksualne edukacije, osobito ne unutar školskog sustava", piše u istraživanju.
Iluzija o rastućoj promiskuitetnosti
"Ukupno gledajući, nalazi studije ukazuju na izostanak značajnijih promjena u seksualnom ponašanju promatrane populacije. Nemoguće je, dakle, govoriti o transformaciji seksualnosti u kasnoj adolescenciji i ranoj postadolescenciji u posljednjih desetak godina, bez obzira na opseg i brzinu promjena kroz koje je hrvatsko društvo prošlo u tom razdoblju. Valja uočiti kako je takav zaključak u suprotnosti s popularnim 23 predodžbama o hiperseksualizaciji (i rastućoj 'promiskuitetnosti') novih generacija", napisao je profesor Štulhofer u zaključku studije.