Novi film Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)", koji tematizira stradanje djece i drugih žrtava u sustavu logora Jasenovac za vrijeme NDH, izazvao je veliku pozornost uoči ovotjedne premijere. Film će biti premijerno prikazan 2. listopada na otvaranju 53. beogradskog FEST-a, a u središtu zanimanja javnosti našao se glumac Rene Bitorajac zbog uloge ustaškog zapovjednika Vjekoslava Maksa Luburića.
Film je nastao prema scenariju Arsena Diklića i Lordana Zafranovića, čiji počeci sežu u osamdesete godine prošlog stoljeća. Radnja je smještena u vrijeme Drugog svjetskog rata i bavi se stradanjem civila, s posebnim naglaskom na sudbine djece s Kozare koja su 1942. odvajana od obitelji i odvođena u logore. Redatelj je više puta isticao kako se kroz perspektive žrtava i počinitelja bavi "anatomijom zla".
Za Bitorajca je uloga jednog od vodećih dužnosnika ustaškog režima bila iznimno zahtjevna. Objavljeni foršpan sadrži i posebno jezivu scenu u kojoj njegov lik, držeći nož pod grlom zarobljenika, objašnjava metode ubijanja: "Pritisneš dugme i pola logora ti izdimi u zrak. Maks i njegovi ljudi još moraju rezati vratove, jedan po jedan".
Bitorajac je kazao kako Luburića nije želio prikazati jednodimenzionalno, ni kao "heroja" ni kao karikaturalno "čudovište", već kao čovjeka koji čini zlodjela uvjeren u ono što radi. Uz Bitorajca, u filmu glume Leon Lučev, Milan Marić, Anica Dobra, Irfan Mensur, Bojan Navojec i Hana Hegedušić, a kao gost se pojavljuje Predrag Miki Manojlović. Glazbu potpisuje Željko Joksimović.
Bitorajac demantirao prijetnje, Lučev podržao bojkot
Uoči beogradske premijere pojavili su se napisi da hrvatski glumci koji su sudjelovali u filmu neće doći zbog prijetnji ultradesničara, no Bitorajac je to demantirao u izjavi za Danas. "Apsolutno je netočan podatak da mi je bilo tko prijetio kao i da će se srpski glumci s nama iz nekog razloga solidarizirati", rekao je Bitorajac.
Dodao je kako smatra da hrvatski glumci ne žele sudjelovati u "političkoj propagandi" za koju će se, prema njegovim riječima, film iskoristiti.
Njegov kolega Leon Lučev također je za Danas potvrdio da mu nitko nije prijetio. Objasnio je da na premijeru ne dolazi zbog ranije preuzetih obveza, ali je izrazio podršku bojkotu FEST-a.
"Solidaran sam sa filmskom zajednicom u Srbiji koja u ovom trenutku bojkotira Fest. Nisam gledao film, ali vjerujem da je dobar. I da treba biti prikazan u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni… Tema filma, po meni komunicira sa današnjim vremenom i sa svim ljudima koji su ljudskost zamjenili ideologijom", kazao je Lučev.
Žustra rasprava na internetu
Nakon objave foršpana, dio rasprave preselio se na društvene mreže, a posebno na Reddit, gdje se polemizira o povijesnoj vjerodostojnosti filma i njegovu mogućem korištenju u dnevnopolitičke svrhe. Jedna od tema je kostimografija, pa tako korisnici ističu da Luburić nije nosio crnu uniformu, koja je bila karakteristična za Crnu legiju, a ne za sve ustaške postrojbe. "Barem im je to Bitorajac mogao reći kad već ne znaju", jedan je od komentara.
Ipak, rasprava se brzo proširila na osjetljivije pitanje - je li riječ o povijesnoj drami ili filmu koji će dobiti političku funkciju, posebno u kontekstu predstojećih izbora u Srbiji. "Film je bio snimljen još pre dvije godine, a izmontiran i završen davno prije raspisivanja izanrednih izbora, tako da ni Lordan, a ni glumci s tim nemaju nikakve veze. A da će ga režim pokušati iskoristiti za dobivanje tzv. patriotskih glasova, u to nema sumnje", odgovorio je jedan korisnik.
Drugi su pak problematizirali to što se prikazivanje ustaških zločina uopće proglašava propagandom. "Ispast će Jasenovac i genocid u NDH Vučićeva propaganda. Svaka ti čast Bitorajac", napisao je jedan komentator.
Bitorajčev angažman potaknuo je i osobne reakcije, od onih osuđujućih poput "Samo pare u dupe i sve može" i "Lik je pao u očima", do onih koji njegovu ulogu vide drugačije: "Kak’ ti je mogao past a glumi ustašu, meni je samo porastao."
Sam redatelj Zafranović ovom se pričom bavi desetljećima, a naslov "Zlatni rez 42" ima višestruko značenje koje se odnosi i na vizualnu strukturu filma. Nakon beogradske premijere, najavljena je i projekcija u Banjoj Luci, dok bi zagrebačka publika film trebala vidjeti u sklopu idućeg Subversive Film Festivala.
Vlada RS-a dala lovu, redatelj slao otvoreno pismo Plenkoviću
Produkcija filma "Djeca Kozare" Lordana Zafranovića godinama se borila s pronalaskom novca za realizaciju projekta koji je redatelj opisivao kao svoj životni film. Financijsku podršku filmu pružila je Vlada Republike Srpske, koja je 2021. godine za projekt izdvojila 200.000 KM (oko 102.000 eura), a potporu je kasnije dao i Film Center Srbije kroz natječaj za financiranje domaćih dugometražnih filmova s nacionalnom temom.
Zafranović je tijekom godina isticao da je na filmu radio desetljećima, još od scenarija Arsena Diklića napisanog 1980-ih, te ga je nazivao svojim životnim projektom. Dio sredstava pokušao je prikupiti i putem javnih donacija, pozivajući zainteresirane da podrže završetak filma.
Zafranović je u više intervjua naglašavao da je projekt redovito prijavljivao na natječaje Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), no sredstva za realizaciju nikada nije dobio. Smatrao je da su posrijedi politički pritisci i nespremnost hrvatskih institucija da financiraju film koji se bavi teškom tematikom ustaških zločina i stradanja djece u logoru Jasenovac.
Zbog nemogućnosti dobivanja potpore u Hrvatskoj, redatelj se 2020. godine otvorenim pismom obratio premijeru Andreju Plenkoviću, tvrdeći da mu je onemogućen rad u vlastitoj zemlji i tražeći zaštitu od političke marginalizacije.