Emocionalno zdravlje mladih je vruća tema ne samo za same mlade ljude već i za njihove obitelji i ljude bliske njima. Prema stručnjacima, izgaranje i iscrpljenost su uobičajeni problemi koji prijete našem društvu danas. Brz način života i neprestana žurba stavljaju mlade ljude pod ogroman i stalno rastući stres, lišavaju ih adekvatnog slobodnog vremena i ostavljaju praktički bez vremena za stvari koje su im ugodne. Ponekad čak i njihove akademske performanse mogu patiti. Takvi problemi moraju se dovesti do pozornosti, i važno je zapamtiti što gotovo svaki stručnjak naglašava - ravnoteža je ključ.
Umor se može manifestirati u najneugodnijem trenutku
Za Gabrielu (ime promijenjeno), studenticu treće godine, potraga za njezinim prvim poslom započela je odmah nakon završetka škole. Kaže da je oduvijek željela biti neovisna i samodostatna. U početku su joj ciljevi izgledali lako dostižni, ali kasnije je naišla na neke neočekivane izazove koji su donijeli prilično zamoran doživljaj.
"Moja odluka da radim definitivno ima utjecaj na moj život kao studentice. Moram preskakati predavanja i prisustvovati samo seminarima. Često sve radim u posljednji trenutak ili čak noću. Obično ne mogu ostati nakon predavanja i popričati s prijateljima dok je takva komunikacija itekako potrebna," kaže Gabriela.
Prema Gabrielinim riječima, na njezinom prvom poslu nije osjetila nedostatak razumijevanja od poslodavaca. Radila je honorarno kao konobarica i budući da je mogla balansirati rad i studij, umor i stres rijetko su je mučili. Međutim, Gabrielin život se od tada malo promijenio. Njezin posao sada zauzima ogroman dio njezinog života jedva ostavljajući vremena za obavljanje svih zadataka koje ima kao studentica. Umor se vrlo jasno manifestira na kraju dana, posebno kada pokušava koncentrirati se na svoje studije.
"Iskreno, ponekad postane tako teško da osjećam kao da želim odustati od posla i studija. Puno razmišljam o teškoćama koje me iscrpljuju, ali onda se podsjetim da ostanem na zemlji i uspijem potražiti dodatnu motivaciju i postaviti nove ciljeve," kaže Gabriela.
Umor je složen problem
Potreba za radom tijekom studiranja samo je jedan aspekt koji objašnjava zašto mladi ljudi osjećaju umor i počinju sumnjati u svoje sposobnosti, smatra Ugnė (ime promijenjeno), druga studentica koja radi. Ponekad je teško shvatiti očekivanja drugih ili čak sebe, kaže. Ova neizvjesnost iscrpljuje koliko i fizička iscrpljenost.
"Ja, kao osoba koja radi dok studira, osjećam da je umor obično posljedica moje vlastite tendencije da pretjerujem i previše radim, a ne intenzivnog rasporeda i rutine. Iako znam da mi perfekcionizam često pomaže u mojim zadacima na poslu i na sveučilištu, ponekad ga smatram svojim najgorim osobinom koja mi čini život prilično teškim, kao i onima koji žive pored mene," kaže Ugnė.
Preplavljena željom da ispuni očekivanja poslodavca i da ugodno iznenađenje voljenima na kraju zaboravi na vlastite snove, kaže Ugnė.
"Govorila sam da nikada neću postati netko tko se isključivo fokusira na posao i odgovornosti. Nažalost, ponekad tako živim. Ponekad se nađem kako se guram izvan svojih granica i zanemarujem svoje snove i ciljeve koji nisu povezani ni s poslom ni sa studijem. U tim prilikama osjećam se kao da idem s tokom, ali takvo stanje nanosi puno štete mom emocionalnom blagostanju," napominje Ugnė.
Ponekad ne uspijeva sakriti svoj umor, što stvara napetost u odnosima s obitelji i bliskim prijateljima.
"Ja nisam od onih koji voljno raspravljaju svoje osjećaje s roditeljima ili najboljim prijateljima. Međutim, kada se osjećam previše napeto i preplavljeno vlastitim mislima i sumnjama, postajem jako razdražljiva, povučena i borim se s planiranjem druženja. Tek nakon što si dam vremena da se emocionalno odmorim, čak i najmanje stvari mogu mi donijeti nešto dobro," kaže Ugnė.
Ponekad želje premašuju mogućnosti
Prema psihologu Gintarei Buinikaite, postoji mnogo razloga zašto neki ljudi počinju raditi relativno rano, tj. tijekom adolescencije ili dok studiraju. Neki su motivirani željom za financijskom neovisnošću, druge potiču roditelji, ali jedan od najvažnijih razloga je potraga za ispunjenjem.
"Čak su i neki uspješni poduzetnici započeli svoje poslovne karijere dok su bili tinejdžeri, i bili su vođeni željom za ostvarenjem, realizacijom svojih ideja, konačno, zaradom novca," kaže ona.
Međutim, suočavanje s izazovima može doći po visokoj cijeni, posebno kada je teško pronaći ravnotežu između posla i studija.
"Ako student provodi više vremena radeći nego što je sposoban, to može negativno utjecati na njegovu ili njezinu akademsku izvedbu. Stoga je ključno balansirati posao i studij. Preporučljivo je odabrati honorarni posao i raditi pola dana ili čak manje. Ako je moguće, preporučuje se organizirati raspored tako da bude manje predavanja po semestru. Ako to nije moguće, studenti mogu razmotriti rad vikendom ili nekoliko večeri tjedno," kaže psiholog Buinikaitė.
Buinikaitė vjeruje da istovremeno studiranje i rad može rezultirati time da mladi ljudi izgube dragocjeno slobodno vrijeme.
"Ravnoteža je od najveće važnosti. Studenti moraju raditi samo koliko mogu bez lišavanja sebe slobodnog vremena. Ponekad je odluka da uopće ne rade najrazumnija," kaže psiholog.
"Neuspjeh u balansiranju posla i studija može rezultirati nedostatkom sna i odmora, a to, pak, može dovesti do umora, iscrpljenosti i drugih zdravstvenih problema," objašnjava psiholog.
Psihološki izazovi
Balansiranje posla i studija nije jednostavan zadatak, ali mnogi studenti su odlučni prihvatiti izazov unatoč negativnom utjecaju na njihovo blagostanje i akademsku izvedbu. Nedostatak sna je najčešći problem među takvim studentima. Međutim, to je problem koji se ne može ignorirati.
"Nedostatak sna, kako svi znamo, ima dalekosežan utjecaj koji se proteže daleko izvan akademskih postignuća. Negativno utječe na sposobnost koncentracije i može uzrokovati gubitak apetita, energije i entuzijazma za sudjelovanje u prethodno uživanim aktivnostima. Nedostatak sna i slobodnog vremena može opteretiti odnose. Studenti koji rade mogu se osjećati tužno, bespomoćno i krivima," objašnjava Buinikaitė.
Ipak, psiholog tvrdi da dobar i dobro održavan balans između posla, studija i života može imati mnogo koristi za osobni razvoj. Izazovi se mogu promatrati kao prilika za stjecanje dragocjenog iskustva, a ne samo kao teret.
"Iskustvo koje se stekne može biti vrlo korisno u budućnosti. Prema nekim istraživanjima, godine na sveučilištu se smatraju najsretnijim vremenom života za veliki broj ljudi. Ovo razdoblje možda neće biti tako stresno kao što budućnost nosi za neke od nas. Takve stvari kao što su izazovi u karijeri ili roditeljstvu mogu se pokazati kao pritiskajući. Stoga, treba prilagoditi osobni pogled i tražiti najbolju ravnotežu," kaže psiholog.
Prema Buinikaitė, postoje mnogi načini za poboljšanje emocionalnog stanja.
"Da bi povratili unutarnju snagu, studenti mogu prakticirati meditaciju i baviti se vježbama svjesnosti. Također mogu pronaći nekoga tko ih može saslušati, ponuditi neku pomoć i dati savjet. Alternativno, mogu postati izvor pomoći nekome tko se bori sa svojim problemima. Činjenje nečeg dobrog za druge čini nas da se osjećamo bolje i povećava naše samopouzdanje," kaže Buinikaitė.
Prema psihologu, mladi ljudi bi trebali razumjeti da život nije uvijek lagan ili ugodan
"Nemoguće je osjećati se sretno i zadovoljno sve vrijeme. Istraživači su istaknuli da se ova generacija boji doživljavanja tuge kao emocije. Kada su preplavljeni tugom mladi ljudi misle da nešto nije u redu s njima. Nisu naučeni doživljavati negativne osjećaje. Kad god su roditelji ili skrbnici vidjeli da je dijete bijedno ili osjećalo neku vrstu nelagode, požurili bi ga zabaviti. Naravno, ova reakcija bila je vođena željom za pomoć," objašnjava Buinikaitė.
Psiholog je ponudio neke savjete za suočavanje s neugodnim emocijama
"Prirodno je da ponekad osjećamo tugu i bespomoćnost. Ali trebali bismo si dopustiti da "osjetimo" svoje osjećaje. Jednom kada shvatimo da su naši napori smisleni postoji šansa za napredak. Tako se može pitati zašto radi dok studira. Najvjerojatnije je zato što želi steći iskustvo, ostvariti korisne kontakte i zaraditi novac. Trebao bi znati kako si pomoći kroz tugu. Obično se preporučuje odmor, raditi nešto uživano i razgovarati s nekim. S mirom uma ponovno pronađenim, pronaći će snagu za nastavak," predlaže Buinikaitė.