PARADOKS hrvatskog tržišta rada nije nedostatak posla - nedostaju ljudi koji ga mogu raditi. U nizu tehničkih i specijaliziranih sektora potražnja godinama nadmašuje ponudu, a obrazovni sustav sporo reagira.
Od zrakoplovstva i digitalnih tehnologija do kriznog menadžmenta i moderne autoindustrije, potražnja za konkretnim znanjima stalno raste. Na Veleučilištu Velika Gorica (VVG) izvode se upravo takvi studiji, usmjereni na praktična znanja i zanimanja za kojima postoji realna potreba.
Održavanje zrakoplova
Zrakoplovni tehničar nije pilot - ali bez njega zrakoplov ne leti. Riječ je o zanimanju koje kombinira strojarstvo, elektrotehniku i visoke sigurnosne standarde, a svaki zrakoplov mora proći provjeru stručno certificiranog tehničara prije nego što uopće smije poletjeti.
Održavanje zrakoplova na VVG-u je stručni prijediplomski studij, a pokriva i civilno i vojno zrakoplovstvo. Studenti stječu znanja iz konstrukcije zrakoplova, elektrotehničkih i strojarskih sustava te upravljanja kvalitetom u održavanju, a predaju im aktivni stručnjaci iz industrije, uključujući ljude iz Croatia Airlinesa. Nastava uključuje i terenski rad - studenti posjećuju Zrakoplovni tehnički centar gdje se zrakoplovi i helikopteri stvarno servisiraju.
Završetkom studija osposobljeni su za rad u aviokompanijama, vojsci i policiji.
Više informacija ovdje.
Upravljanje u kriznim uvjetima
Kada dođe do potresa, poplave ili kibernetičkog napada, netko mora znati što učiniti - i to prije nego kriza eskalira. Stručnjak za upravljanje u kriznim uvjetima nije vatrogasac ni policajac, nego osoba koja unaprijed izrađuje planove zaštite, procjenjuje rizike i koordinira sustave spašavanja kada se najgore dogodi.
Upravljanje u kriznim uvjetima je stručni prijediplomski studij. Praksu studenti obavljaju u stvarnim institucijama - Centru 112, Hitnoj medicinskoj službi, Gorskoj službi spašavanja, Hrvatskom Crvenom križu i jedinicama civilne zaštite. Nakon studija otvaraju se poslovi u državnoj upravi, vojsci, policiji i lokalnim zajednicama, ali i u privatnom sektoru gdje sve više tvrtki traži stručnjake za korporacijsku sigurnost.
Za nastavak obrazovanja dostupan je i stručni diplomski studij Krizni menadžment.
Više informacija za Upravljanje u kriznim uvjetima i Krizni menadžment.
Motorna vozila
Moderni automobil ima više softvera nego mnogi računalni sustavi - i kada nešto zakaže, klasični autoserviser često nema alate ni znanje da to dijagnosticira. Inženjer motornih vozila profil je koji stoji između mehaničara i IT stručnjaka: razumije i konstrukciju vozila i elektroničke sustave koji njime upravljaju. Motorna vozila je stručni prijediplomski studij.
Studij na VVG-u izravno surađuje s Centrom za vozila Hrvatske, tehnološkim centrom TEC Tokić i tvrtkama poput Auto Hrvatska i DOK-ING, a studenti uče koristiti suvremenu dijagnostičku opremu na stvarnim vozilima. Električna i hibridna vozila dodatno su otvorila tržište - upravo ta transformacija industrije stvara najviše novih radnih mjesta u sektoru.
Više informacija ovdje.
Digitalne tehnologije i računalni sustavi
Danas gotovo da ne postoji industrija koja ne ovisi o digitalnim sustavima - od logistike i proizvodnje do zdravstva, trgovine i prometa. Problem je što tržište raste brže od broja ljudi koji znaju razvijati, održavati i razumjeti takve sustave.
Prema podacima Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, Hrvatska bi do 2030. trebala gotovo udvostručiti broj IKT stručnjaka kako bi pratila potrebe gospodarstva.
Na VVG-u se izvode dva različita studija u ovom području - stručni kratki studij Digitalne tehnologije te stručni prijediplomski studij Računalni sustavi. Studenti kroz njih stječu praktična znanja iz programiranja, mreža, računalnih sustava i razvoja suvremenih digitalnih rješenja.
Za one koji žele nastaviti obrazovanje, VVG izvodi i stručni diplomski studij Informacijski sustavi.
Naglasak je na praktičnom radu i tehnologijama koje se danas koriste u stvarnim poslovnim sustavima, a studenti se pripremaju za rad u sektoru koji već godinama bilježi kontinuirani rast potražnje za stručnjacima.
Više informacija možete pronaći na stranici za Digitalne tehnologije, Računalne sustave i Informacijske sustave.
Očna optika
Optometrist nije oftalmolog - ne liječi oči, ali je stručnjak koji mjeri vid, određuje dioptriju, propisuje naočale i kontaktne leće te prepoznaje kada je potrebno uputiti osobu specijalistu. U praksi je to osoba koja stoji iza svakog ozbiljnog pregleda vida u optici - i čiji posao sve više nadilazi prodaju okvira.
Stručni prijediplomski studij Očna optika kombinira medicinska i tehnička znanja: od korekcije refrakcijskih anomalija do prilagodbe kontaktnih leća i ergonomije gledanja. Studenti praksu obavljaju u optikama i zdravstvenim ustanovama, a program je usklađen s europskim standardima - za nastavak obrazovanja otvorena je suradnja s Medicinskim fakultetom Sveučilišta Masaryk u Brnu.
Na VVG-u se izvodi i stručni diplomski studij Optometrija, namijenjen daljnjem usavršavanju u području vida i optometrije.
Više informacija o Očnoj optici i Optometriji.
O Veleučilištu Velika Gorica
Veleučilište Velika Gorica specijalizirano je visokoškolsko učilište osnovano 2003. godine, s oko 1700 studenata na jednom stručnom kratkom studiju, pet prijediplomskih i četiri diplomska stručna studija.
Od početka je usmjereno na studije koji prate stvarne potrebe gospodarstva i tržišta rada.
Uz prijediplomske i kratke stručne studije, VVG izvodi i diplomske stručne studije poput Kriznog menadžmenta, Logističkog menadžmenta, Informacijskih sustava i Optometrije, čime studentima omogućuje nastavak obrazovanja u područjima za kojima tržište rada pokazuje sve veću potrebu.