Čini li se i vama da je ovo ljeto nekako... blah?
Ne znamo je li do vremena, do (kako se čini) manje turista, do nas ili do nečeg drugog - ali ovo ljeto kao da nije dovoljno ljeto kao ljeta dosad.
Kakvo je ovo vrijeme?
Ljeto 2026. u Hrvatskoj dosad su obilježile visoke temperature, razdoblja velike vrućine, ali i česti prodori nestabilnijeg zraka, pljuskovi, grmljavinska nevremena te nagle promjene vremena. Zbog takvih izmjena mogli ste steći dojam da je ljeto promjenjivije ili manje stabilno nego inače.
Ipak, konačnu ocjenu cijelog ljeta zasad nije moguće dati. Meteorološko ljeto obuhvaća lipanj, srpanj i kolovoz, a podaci za srpanj još nisu konačni. Sve usporedbe cijele sezone prije završetka kolovoza zato treba uzeti s rezervom.
Za lipanj već postoje službeni klimatološki podaci DHMZ-a. Srednja temperatura zraka bila je na svim analiziranim postajama viša od prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine. Odstupanja su se kretala od 1.7 stupnjeva u Daruvaru i Makarskoj do 3.5 stupnjeva na Zavižanu.
Lipanj je u dijelovima gorske Hrvatske, sjevernog primorja i Dalmacije ocijenjen kao ekstremno topao, dok je u većem dijelu ostatka zemlje bio vrlo topao. To znači da, bez obzira na povremena osvježenja i nevremena, prvi mjesec meteorološkog ljeta nije bio hladan ni prosječan, nego osjetno topliji od uobičajenog.
U pojedinim dijelovima zemlje zabilježene su i vrlo visoke maksimalne temperature. Prema agrometeorološkom biltenu DHMZ-a, najviša regionalna temperatura u unutrašnjosti Dalmacije dosegnula je 41 stupanj, dok je na dalmatinskoj obali i otocima zabilježeno do 39.5 stupnjeva. Ti regionalni maksimumi, međutim, ne znače da je takva temperatura izmjerena posvuda niti da je trajala tijekom cijelog mjeseca.
Slika s oborinama znatno je složenija. Prema podacima DHMZ-a, u većem dijelu Hrvatske količina kiše u lipnju bila je unutar uobičajenih granica, ali su razlike među pojedinim krajevima bile velike.
U Varaždinu je izmjereno 169.4 milimetra kiše, odnosno 77 posto više od prosjeka, dok je u Komiži palo samo 15.7 milimetara, oko 64 posto manje od uobičajenog. Vrlo kišno bilo je na varaždinskom području, dok su sušni ili vrlo sušni uvjeti zabilježeni u dijelovima istočne Hrvatske i gorskih krajeva.
Zbog toga pojedina snažna nevremena ne znače nužno da je mjesec ili cijela sezona bila kišna. Ljeti velik dio oborine padne lokalno i u kratkom vremenu, pa jedno mjesto može dobiti veliku količinu kiše, dok nekoliko kilometara dalje gotovo ništa ne padne.
Takva je neujednačenost bila najavljena i u sezonskoj prognozi DHMZ-a. Meteorolozi su upozorili da se tijekom ljeta očekuje pljuskovit karakter oborine, uz mogućnost da ponegdje u kratkom razdoblju padne količina usporediva s tjednim ili čak mjesečnim prosjekom, dok bi druga područja mogla ostati bez kiše nekoliko tjedana.
Dosadašnji tijek ljeta pokazuje da visoke temperature nisu bile potpuno neprekinute. Vruća razdoblja više su puta završavala prolaskom hladnih fronti, nakon kojih su stizali pljuskovi, grmljavina, jak vjetar i privremeni pad temperature.
To, međutim, nije u suprotnosti s prognozom toplijeg ljeta. Sezonska prognoza opisuje prosječnu temperaturu tijekom više mjeseci, a ne jamči svakodnevno sunčano i stabilno vrijeme. I tijekom ljeta toplijeg od prosjeka mogu se pojaviti kraća razdoblja s temperaturama oko prosjeka ili ispod njega.
DHMZ je upravo na to upozorio u sezonskoj prognozi, navodeći da su, unatoč očekivanom toplijem ljetu, mogući kratkotrajni prodori hladnijeg zraka povezani s prolaskom fronti.