Foto: Shutterstock
ZAŠTO su neki ljudi i sa 95 godina jako bistri, dok se drugi već u pedesetima bore s tim? Iako na starenje našeg mozga velike utječe genetika, značajan je utjecaj i drugih faktora. Ne možete promijeniti svoje gene, ali možete iskoristiti rezultate posljednjih istraživanja i izbjeći ovih sedam velikih pogrešaka, piše Huffington Post.
Prva pogreška: Nezdrava prehrana
Hrana bogata šećerima i nezdravim mastima te procesuirana hrana mogu samo napraviti štetu vašem mozgu. Studije su pokazale da prevelika konzumacija šećera može negativno utjecati na procese učenja i pamćenje te povećati osjetljivost na neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove bolesti. Neki znanstvenici čak tu bolest nazivaju "dijabetesom tipa 3", sugerirajući da prehrana ima veliku ulogu u povećanju rizika od razvijanja te bolesti.
Mediteranska prehrana može zaštiti mozak od znakova starenja i umanjiti kognitivno propadanje. Nedavna studija pokazala je da prehrana koja uključuje mnogo ribe, zdravih masti, cjelovitih žitarica i povrća može smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti za čak 50 posto.
Druga pogreška: Život pored jako prometnih cesta
Život u gradovima punima smoga nije dobar za nas. Prema istraživanjima objavljenima u magazinu "Stroke", izloženost zagađenom zraku povezana je s preranim starenjem mozga. Znanstvenici su utvrdili da ljudi koji žive bliže prometnicama imaju više markere zagađenosti pluća i krvi, što povećava rizik od oštećenja mozga poznatih kao "tihi moždani udar", koji nema simptoma. Zagađenje je povezano sa smanjenjem obujma mozga, što je također znak njegovog starenja.
Treća pogreška: Nekoliko koktela dnevno
Iako se dva martinija koje Don Draper popije uz ručak čine glamuroznima, znanstvenici tvrde da su oni najbrži put prema neurodegeneraciji. Zapravo nije nikakvo iznenađenje da previše cigareta i pića imaju negativan učinak na mozak, uzrokujući oštećenje tkiva mozga i kognitivna oštećenja. Alkoholizam može uzrokovati i ubrzati starenje mozga.
Iako postoje njihovi korisni učinci na kardiovaskularni sustav, dvije čaše vina dnevni predstavljaju rizik za zdravlje mozga. Sveučilište Rutgers utvrdilo je da umjereno i naglo (preko tjedna ne pijemo, ali zato vikendom pretjeramo) ispijanje pića može smanjiti proizvodnju stanica mozga kod odraslih osoba za 40 posto.
Četvrtka pogreška: Stres
Stresan život ostavit će teške posljedice na vaše zdravlje. Kronični stres smanjuje duljinu telomera, sekvence na kraju DNA koja određuje kojom će brzinom stariti stanice u našem tijelu. Ako se telomeri skraćuju, stres može ubrzati pojavu raznih zdravstvenih problema povezanih sa starošću osobe. Neka istraživanja ukazuju na to da više razine hormona koji se izlučuju zbog stresa mogu povećati rizik od oštećenja mozga povezanih sa starošću.
"Tijekom vremena učinci kroničnog stresa se mogu akumulirati i postati čimbenik rizika kognitivnog propadanja i Alzheimerove bolesti. Nekoliko studija pokazalo je da stres i način na koji osoba reagira na njega povećava rizik od obolijevanja od Alzheimerove bolesti", tvrdi Howard Fillit, profesor medicinskom fakultetu The Mount Sinai za Psychology Today.
Ako osjećate da ste pod stresom, pokušajte se baviti meditacijom. Istraživanja su pokazala da meditacija uspješno smanjuje razine hormona kortizola koji se izlučuje tijekom stresnih situacija.
Peta pogreška: Premalo sna
Cijeli je niz učinaka na zdravlje povezanih s nedostatkom sna, poput povišenog rizika od moždanog udara, dijabetesa i smanjenih kognitivnih funkcija. Tijekom godina gubitak sna može ubrzati starenje mozga. Istraživači iz Singapura utvrdili su prošle godine da što su manje odrasle osobe spavale, to je brže njihov mozak stario.
Šesta pogreška: Sjedilački način života
Već je utvrđeno da vam sjedenje po cijele dane neće donijeti ništa dobrog. Znanstvenici su povezali takav način života s povećanim brojem srčanih bolesti, dijabetesom, rakom i preuranjenom smrću, čak i među ljudima koji redovito vježbaju. Čini se kako je sjedenje prilično loše i za naš mozak, jer su znanstvenici povezali fizičku neaktivnost s kognitivnim propadanjem. Štoviše, dobivanje na težini, koje može biti rezultat neaktivnosti, povezano je sa smanjivanjem područja mozga koja su zadužena za pamćenje.
Sedma pogreška: Isključivanje
Ako želite vaš mozak "radi k'o urica" morate ga stalno držati zaposlenim. To ne moraju biti zahtjevni intelektualni zadaci, dovoljne su svakodnevne aktivnosti poput čitanja knjiga, kuhanja i razgovora s ljudima, umjesto buljenja u kompjutere i televizore. Dobro će vam doći i igre poput sudokua i križaljki.