MASTI se mogu svrstati u dvije kategorije - dobre i loše. U dobre masti ubrajaju se monozasićene i polinezasićene masti, koje se nalaze u biljnim uljima, primjerice maslinovom i u ulju uljane repice. U loše masti ubrajaju se transmasti i zasićene masti. Transmasti uglavnom nisu dio naše prehrane, ali zasićene masti nalaze se u nekim biljnim uljima poput kokosovog i palminog.
Potonje je jedno od ulja koja se najviše konzumiraju u svijetu, ali je i jedno od najkontroverznijih. Prema dijetetičarki Kat Benson, palmino ulje može povisiti loš LDL kolesterol i trigliceride, što je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti i moždani udar.
Što je nezdravo u palminom ulju?
Palmino ulje sadrži oko 50% zasićenih masti i oko 50% dobrih masti, poput mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina. To ga čini boljim izborom od kokosovog ulja u kojem je oko 85% zasićenih masti, ali i 50% je puno, osobito u usporedbi s, primjerice, maslinovim uljem koje zasićene masti sadrži u tragovima.
"Iako postoje preporuke utemeljene na dokazima za ograničavanje konzumacije tropskih ulja, to ne znači da ih treba potpuno izbaciti iz prehrane. Ravnoteža je ključna. Razmislite o tome da date prednost korištenju maslinovog ulja i ulja od avokada, a palmino ili kokosovo ulje koristite tu i tamo, a ne kao temeljni izvor masti", objašnjava Benson.
Maslinovo ulje se smatra najzdravijim uljem jer ima brojne zdravstvene prednosti, uključujući smanjenje upale, poboljšano zdravlje kardiovaskularnog sustava te bolje zdravlje zglobova i mozga. Ukratko, palmino ulje je u redu koristiti povremeno, ali odabir ulja poput maslinovog ulja, ulja avokada ili ulja uljane repice dugoročno su zdravije opcije, navodi Today.