Možda se sjećate scene iz Jordan Peeleovog filma "Get Out" iz 2017. godine gdje Chrisa, glavnog junaka, hipnotizira majka njegove djevojke. Sve što je ona napravila da bi ga odvela u stanje bez svijesti bilo je vrćenje žličicom po rubu šalice za čaj. Međutim, hipnoza ga je izliječila od loše navike - pušenja.
Mi hipnozu precipiramo kao nešto čudotvorno. U priči Edgar Allan Poea napisanoj 1880. godine, za koju se smatra da je, iako fikcija, temeljena na stvarnoj medicinskoj studiji, hipnotizer održava umiruću osobu na životu zahvaljujući hipnozi. U nešto skorijim primjerima, filmski zapleti u kojima se obrađuje hipnoza variraju od užasavajućih poput onog iz filma "Istjerivač đavola" pa do urnebesnih, poput "Zoolandera", gdje je glavni junak uz pomoć hipnoze programiran da izvrši atentat na premijera na modnoj reviji.
Mitovi nasuprot činjenica
Je li hipnoza zaista izvediva? Možete li nekog odvesti u stanje svijesti u kojem će napraviti stvari koje inače ne bi napravio? Znanost kaže sljedeće:
- Hipnoza je fenomen koji se događa u mozgu.
- To je koristan vid terapije kojom se smanjuje stres i bol, ali uz opasnost da se ožive potisnuta sjećanja.
- Hipnoza nije "ispiranje mozga" i ne možete biti natjerani da radite stvari koje su u potpunosti protiv vaše volje.
- Neki su ljudi podložniji hipnozi od drugih na što utječu i vaša iskustva iz ranog djetinjstva.
Je li hipnoza stvarna?
Za početak, treba definirati što podrazumijevamo pod hipnozom. To je stanje svijesti:
- u kojem je vaša pažnja izrazito fokusirana
- u kojem je vaša svijest premještena iz stvarnog okruženja
- u kojem ste jako podložni sugestijama
- u kojem ste spremni više nego obično slijediti upute.
S druge strane, hipnoza nije:
- spavanje
- "ispiranje mozga" kojim se trajno mijenjaju vaša uvjerenja i osobnost
- način da vaša svijest dospije na neko drugo mjesto izvan vašeg bića
- potpuna amnezija ili način da se obriše vaša memorija
- stanje u kojem imate nadljudske moći.
Drugim riječima, hipnoza vam ne pruža ništa što vi već nemate niti vam bilo što postojeće oduzima. Ovo stanje u vezi je sa stvarnim promjenama u mozgu. Quick And Dirty Tips kaže da su istraživači identificirali tri moždane aktivnosti koje su aktivirane tijekom hipnoze i sve imaju nešto zajedničko s pažnjom.
Na primjer, snimanje mozga magnetskom rezonancom tijekom hipnoze pokazuje da su neke aktivnosti gornjega prednjeg dijela korteksa potpuno izostale. To je dio mozga zadužen za kontrolu pažnje i osobito za oprezno sortiranje na što ćemo u danoj situaciji obratiti pažnju, a na što ne.
Činjenica da je ova regija mozga praktično neaktivna tijekom hipnoze znači da mozak ne traži alternative na koje bi usmjerio našu pažnju, već svu pažnju usmjerava na ono čemu smo u tim trenucima podvrgnuti. Mozak stvara sliku o hipnozi kao o nečemu drugačijem od svakodnevnih aktivnosti, drugačijem od spavanja, odmaranja, itd.
Dakle, odgovor na pitanje s početka je da je hipnoza stvarna pojava.
Može li se hipnoza upotrijebiti u korisne svrhe?
Medicinska hipnoza koristi se u terapeutske svrhe za različite namjene, od toga da se pacijentima umanji bol i ublaži napetost, do toga da se smanje sporedni neželjeni učinci nekih medicinskih tretmana.
Primjera radi, istraživanja su pokazala da hipnoza može ublažiti bol, umor, emotivnu rastrojenost žena podvrgnutih postoperativnom tretmanu raka dojke. Također, zabilježeno je da pomaže onima koji pate od kroničnih migrena, kao i kod raznih crijevnih oboljenja.
Ipak, hipnoterapija nije svemoguća i ne može se primijeniti u svim situacijama. Rezultati su izostali kada je u pitanju smanjenje boli prilikom porođaja. Međutim, dobra je stvar da ova terapija ne dovodi do neželjenih učinaka te je iz tog razloga široko rasprostranjena kao dopunska terapija i dodatak osnovnim tretmanima.
U rješavanju psiholoških problema hipnoza bilježi manje impresivne rezultate. Kod liječenja raznih oblika trauma hipnoza se pokazala čak i kao štetna jer može dovesti do stvaranja lažnih sjećanja.
Zaključak je da hipnoza može biti korisna kao sredstvo kako bi se ublažio stres i trenutačna bol, ali se na nju ne možemo osloniti kada su u pitanju psihološki problemi.
Može li me hipnoza navesti da napravim stvari koje inače ne bih napravio?
Mnogi se stručnjaci slažu u tome da netko tko ne želi biti hipnotiziran ne može biti hipnotiziran protiv svoje volje jer to nije "ispiranje mozga", već stanje hiperfokusiranosti. Malo je vjerojatno da bi vas hipnotizer mogao natjerati da napravite nešto što iskače iz kruga normalnog i uobičajenog ponašanja, čak i ako spadate u kategoriju sugestibilnih osoba.
Jesu li neki ljudi podložniji hipnozi od drugih?
Da, asocijalni ljudi podložniji su hipnozi od ljudi koji pate od drugih vrsta poremećaja, kao i od ljudi bez ikakvih poremećaja. Objašnjenje leži u tome da ovi karakteri i inače često bivaju u stanjima u kojima su odvojeni od neposrednog okruženja i od sebe samih, kao i da često imaju višestruke identitete te im iskustvo hipnoze dođe kao uobičajeno stanje. Također, ljudi skloni fantaziranju i mjesečarenju spadaju u kategorije podložne hipnozi.