Donošenjem novog zakona, o kojem je Hrvatski sabor raspravljao danas, hrvatski obrtnički i industrijski proizvodi koji nose oznaku zemljopisnog podrijetla bit će zaštićeni ne samo na nacionalnoj i europskoj razini već i u trećim zemljama (izvan EU-a).
Zakonom o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se uredba EU-a. Kako je rekao državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Nikola Mrvac, riječ je o povijesnom iskoraku kojim se uspostavlja jedinstveni europski sustav za tu vrstu oznaka.
"Sve do sada takva zaštita nije postojala na razini EU-a, već isključivo za poljoprivredne i prehrambene proizvode, vina i jaka alkoholna pića. Za sve ostalo, od porculana, čipke, stakla, nakita do tradicionalnih alata, zaštita je bila prepuštena nacionalnim sustavima koji su bili neujednačeni, ograničenog dosega i bez učinka izvan vlastitih granica", kazao je.
Uredba EU-a mijenja to stanje i počinje se primjenjivati od 1. prosinca 2025. u svim državama članicama, dodao je. U Hrvatskoj su od 2003. do danas zaštićene četiri oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode: pašku čipku, lepoglavsku čipku, svetomarsku čipku i primoštensku čipku.
Iako su formalno zaštićene u Hrvatskoj, te oznake nisu bile priznate izvan naših granica, osim ako su proizvođači posebno tražili zaštitu u drugim državama, što je dugotrajan i skup proces.
Implementacijom uredbe EU-a korist će imati i proizvođači, kojima se olakšava i pojeftinjuje registracija, i potrošači, koji će na temelju oznaka zemljopisnog podrijetla lakše moći prepoznati proizvode autentične kvalitete od krivotvorina, istaknuo je Mrvac. Proizvodi koji su zaštićeni u EU-u automatski će moći tražiti međunarodnu registraciju.
Isto tako, očekuje se učinak u promicanju i zadržavanju tradicionalnih vještina te očuvanju i stvaranju radnih mjesta u manje razvijenim regijama. "Jedan simbol na etiketi može značiti ekonomsku razliku između propadanja i opstanka neke sredine", istaknuo je državni tajnik Mrvac.
Loris Peršurić (Klub IDS-a, PGS-a, Unija Kvarnera i ISU-PIP-a) posebno hvali što će tim zakonom naši obrtnici i mali proizvođači moći stjecati međunarodnu zaštitu svojih proizvoda i u trećim zemljama, onima koje su potpisnice Ženevskog akta i Lisabonskog sporazuma.
Smatra da je zaštita zemljopisnog podrijetla priznanje vrijednosti našeg znanja, vještina i naslijeđa, kao i snažna poruka da Hrvatska cijeni svoj rad, svoje ljude i proizvode.
Zakon, iako tehnički, govori i o identitetu, ponosu, ljudima, ručnom radu, preciznosti prstiju, prijenosu znanja i zaštiti baštine, naglasila je Tanja Sokolić (Klub SDP-a). Upozorila je na potrebu institucionalne podrške proizvođačima koji često nemaju kapaciteta ni znanja za prolazak kroz kompleksnu proceduru europske zaštite.
Upozorila je i da do 2. prosinca 2026. nacionalne zaštićene oznake poput naše čipke moraju biti prenesene na razinu EU-a jer ako to ne učinimo na vrijeme, njihova zaštita nestaje. Viktorija Knežević (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) smatra da bi se u proces registracije tih oznaka mogli uključiti lokalne vlasti i udruženja.
HDZ-ova Anđelka Salopek kazala je da sada oznakama zemljopisnog podrijetla za obrtničke proizvode možemo zaštititi proizvode poput glagoljaške kaligrafije, licitara, Sinjske alke, slavonskoga veza, korčulanskih brodova, baranjskih čizama i slično.