Deset godina od uvođenja razdjelnika u 100 tisuća stanova u Hrvatskoj, država ponovno nameće namete onima koji ih ne koriste. Novim pravilnikom prijeti se da će naknada za one koji ne koriste razdjelnike biti pola eura po metru kvadratnom.
Jesu li razdjelnici pridonijeli uštedama i energetskoj učinkovitosti? Profesor emeritus s Građevinskog fakulteta u Zagrebu Ivica Džeba o tome je govorio za N1 Televiziju. U nastavku prenosimo intervju.
Isplati li se prosječnom potrošaču toplinske energije ugraditi razdjelnik u svoj stan?
"Studija Ekonomskog instituta iz Zagreba pokazala je da se ne isplati. Dakle, oni su vrlo sveobuhvatno to analizirali još 2017. godine. Nije to samo pitanje samog razdjelnika, nego i termostatskog ventila i prilagođavanja čitavog sustava tome. Dakle, priča je puno šira od toga."
Zašto se ne isplati?
"Jednostavno, preveliki su troškovi u odnosu na benefite kroz 10 godina. Troškovi ugradnje i održavanja sustava razdjelnika veći su od onoga što vi možete uštedjeti u potrošnji toplinske energije u 10-godišnjem periodu."
Ima li razlike u isplativosti kod ugradnje razdjelnika u nekoj novoj zgradi koja je napravljena energetski učinkovito i u zgradi koja je napravljena prije 50 godina?
"Velika je razlika! U novim zgradama koje imaju energetski učinkovitu fasadu i u kojima su dodatno stanovi toplinski izolirani prema drugim stanovima, onda eventualno ima smisla razdjelnik. Ali u svim drugim slučajevima – nema. Ono što malo ljudi zna, to nije kao potrošnja električne energije koju vi potrošite za rasvjetu u svom stanu i to ostaje kod vas. Toplina iz grijanih stanova kroz zidove odlazi u stanove koji nisu grijani i onda vi to plaćate dok se grijete."
Kada su razdjelnici uvođeni prije više od deset godina, priča je bila: plaćat ćete onoliko koliko trošite. Sada je jasno da razdjelnik zapravo ne mjeri tu potrošnju. Što on mjeri?
"Ne, ne mjeri, i gledajte, nevjerojatno je. Algoritam kako se formira taj impuls na razdjelniku ovisi o temperaturi grijanog tijela radijatora i temperaturi zraka u prostoriji. To je ono što se uglavnom vidi na samom razdjelniku. Međutim, taj broj se množi s još tri koeficijenta. Razdjelnik ne prepoznaje je li nekakav veliki radijator iza njega ili mali, dakle snaga radijatora igra ulogu, oblik radijatora, prijenos topline do samog razdjelnika i treći je faktor uglavnom jedan. Tek kad to sve pomnožite, onda je to onaj impuls koji ide u konačni obračun. To je većini građana nemoguće prekontrolirati, a rekao bih da i najviše problema ima upravo s tim parametrima.
Profesor Balin s Fakulteta strojarstva i brodogradnje je svojevremeno odabrao jedan ulaz, ja mislim da je to bio u Mamutici, i provjerio je te parametre na svim razdjelnicima, odnosno radijatorima. Ustanovio je da je 11 % radijatora, odnosno razdjelnika, krivo parametrirano. S tih 11 % krivih podataka vi imate krivi broj impulsa, imate krivi obračun. Dakle, definitivno nitko, ja vam garantiram, s ovakvim načinom obračuna ne plaća ono što je potrošio, ali doslovce nitko."
Kad govorimo o tome da je praktički nemoguće krajnjem korisniku izračunati koliko je potrošio, ima li tu mogućnosti manipulacije? Na saborskom odboru jedna je gospođa rekla da su joj prodavači razdjelnika nudili da će njoj te parametre namjestiti tako da ona praktički godinama plaća minimalno za toplinsku energiju. Na koji način se uopće kontroliralo razdjelnike?
"Nikako. Gledajte, vi sad trenutačno imate ugrađene razdjelnike na otprilike 350 do 400 tisuća radijatora. Ja sam pogledao godišnje izvješće državnog inspektorata. Imaju 17 inspektora za cijelo područje rudarstva, energetike i posude pod tlakom. A unutar tog sektora, dakle unutar tih 17, imate inspekciju za toplinarstvo i plinarstvo. To je puno šire područje od samih razdjelnika. Pa ovi koji parametriraju razdjelnike su svjesni da s dva, tri čovjeka inspektora nema šanse za ikakvu kontrolu. Nema šanse da netko odlazi od zgrade do zgrade i provjerava te parametre. Kod mene u zgradi – dobili smo razdjelnike koje nismo platili, bili su krivo parametrirani, bili su krivo očitavani, bili su na krivoj poziciji na radijatorima. Dakle, sve što je moglo biti krivo, bilo je krivo. I ta tvrtka otišla je od nas, a da nije platila nijednu kunu nikakve štete."
Obvezuje li nas europska direktiva, kao što tvrde iz Ministarstva gospodarstva, da mi do 2027. u svim višestambenim zgradama na radijatorima imamo razdjelnike?
"Ne. I ova najnovija direktiva kaže da se razdjelnici ugrađuju tamo gdje ne mogu kalorimetri, ali ako država članica dokaže da razdjelnici nisu isplativi, ne mora ih ugraditi i primjenjuju se alternativne metode proračuna."
Postoji li i jedna studija koja govori u prilog tome da su razdjelnici postigli barem smanjenje ukupne potrošnje toplinske energije?
"Smanjila se nešto potrošnja toplinske energije, čak više kod nas nego u ostalim zemljama. No, jedan od većih razloga za to je činjenica da mi imamo veliki broj praznih stanova. Dakle, prazni stanovi uživaju, ja bih rekao, pod navodnicima s razdjelnicima, jer oni plaćaju otprilike 20 % prosječne potrošnje toplinske energije, i ne plaćaju onu prosječnu potrošnju toplinske energije i njima je sasvim u redu da onda imaju razdjelnike i da drže stanove prazne. Što je potpuno u suprotnosti s Bačićevim ministarstvom koje hoće što više takvih stanova staviti na tržište za dugoročni najam. Evo ga, dakle, dva ministarstva potpuno neusklađene politike."
Kad smo kod praznih stanova, iz iskustva mogu reći da zapravo postoje problemi u zgradama u kojima ima puno praznih stanova jer oni stanovi koji nisu prazni teže se zagriju. Što se zapravo tu događa s njima?
"Evo vam konkretan primjer: Zapruđe, Utrine, to su najstarija zagrebačka naselja. Oni su se jako brzo gradili s najmanjim troškovima izgradnje. To je bio cilj. I tamo nema praktično između stanova nikakve izolacije. To su vam goli betonski zidovi, gole betonske ploče. Kroz taj beton prolazi toplina vrlo lagano. Dakle, vi ne možete zaustaviti toplinu, ono što se vi grijete kod sebe, nego to prolazi u susjedne stanove. I naravno da takvi stanovi su u puno lošijoj poziciji, jednako kao i oni po rubnim dijelovima zgrade. I onda razdjelnik u vašem stanu samo bilježi kako vi trošite sve više i više energije, a zapravo ne biste toliko trošili da je vaš stan izoliran i iznutra. Dakle, ne samo prema van, nego i prema susjednim stanovima."
Javlja se i problem s pričuvom koja će se sad teretiti po nekima i za samu nabavu razdjelnika, a po nekima i za plaćanje te toplinske energije u zajedničkim prostorijama. Je li to po vama problematično?
"Jako problematično. Kao prvo, razdjelnici se ne smiju plaćati iz pričuve jer sve ono što se ne poboljšava cijeloj kući kao nekakva poboljšica, ne može se onda platiti iz zajedničke pričuve. To je najosnovniji princip. A sve ovo ostalo, da se plaća onaj zajednički dio troška iz pričuve, to je suprotno onome što smo mi radili zadnjih 50 godina. Zadnjih 50 godina mi plaćamo sve preko jednog računa, ali što se događa? HEP konkretno u Zagrebu ne može naplatiti te troškove od dobrog dijela stanova koji neće platiti taj račun, a ne može ga isključiti iz grijanja zbog sistema tih vertikala. Struju mogu isključiti, mogu isključiti plin, ali grijanje ne mogu. E sad oni su izmislili model kako bi se najbolje naplatili, i onda to ide iz pričuve, oni će se sad naplaćivati u 100 % iznosu, ali će oni suvlasnici koji plaćaju pričuvu zapravo sufinancirati svoje suvlasnike koji ne plaćaju pričuvu, voditi dugotrajne sudske postupke i sve ostalo. To je potpuno nefer prema drugim suvlasnicima."
Kad je riječ o ovoj naknadi koju se predviđa uvesti za sve one koji ne koriste ili nemaju ugrađene razdjelnike, njezin iznos je 50 centi po metru četvornom. Koliko je ona pravedna i postoje li neki parametri po kojem je izračunato da bude baš toliko?
"Ministarstvo neće dati nikakvu pozadinu na temelju čega su to izračunali. Ja bih rekao da su oni ovako bubnuli taj broj. Naime, ja sam vidio prvu verziju tog pravilnika gdje se navela ta brojka od pola eura po kvadratu i zašto će se trošiti. Pazite, i bila je samo jedna crtica dolje za ugradnju razdjelnika i ništa drugo. To je bilo prvenstveno zamišljeno kao ucjena, ja bih rekao, građanima. Kupite razdjelnike pa nećete plaćati tu naknadu. A pogledajte sada jedne potpuno nelogičnosti. Ako je to naknada zato što vi previše trošite energije jer nemate razdjelnike, unutar ovog dijela koji ima razdjelnike može se dogoditi, po njihovim formulama, da netko troši više toplinske energije nego ovi bez razdjelnika. Oni ne moraju plaćati tu naknadu i još neće morati platiti ono što im izračunaju, nego će im odrezati na trostruku prosječnu potrošnju."
Molim Vas, prokomentirajte formulu za izračun cijene energije. Ona je ogromna. Koji čovjek laik može ovu formulu savladati?
"Znate, ja sam doktor znanosti i kad sam prije deset godina htio ići pogledati kako se to računa, počeo sam i odustao. A onda sam ipak rekao sebi: ako si mogao doktorirati, onda valjda možeš i tu formulu nekako sebi razjasniti. Ja sam sebi razjasnio. Ali vi možete samo na temelju brojke koje vam je plasirana na računu u smislu ukupnog broja impulsa i vaših vlastitih provjeriti je li vam je dobro izračunato, što vrlo vjerojatno jest.
Međutim, ono što ne možete provjeriti, a što utječe na ovu vašu potrošnju, jest broj impulsa na svim ostalim radijatorima u kući. Ja sam u zgradi u kojoj imam stan, tražio od predstavnika suvlasnika da mi da ispise za jednu sezonu za svaki radijator. Dobio sam samo za jedan mjesec i to mi je bilo dovoljno jer sam ustanovio da u 15 % stanova je nula impulsa na razdjelnicima ili zanemarivo mala količina. Pitao sam jesu li svi ti stanovi prazni? Ne! Samo polovica ih je otprilike prazna, a polovica nije. I u tim stanovima su i ljudi s malom djecom, a impulsi – nula. Ili nešto s razdjelnicima nije u redu, ili su pokvareni, ili su ih skinuli ljudi ili što se događa.
Reći ću samo još jedno: žena koja je predstavnica suvlasnika u Rijeci, u Neboderu, koja je prošla cijelu energetsku obnovu, skinula je jedan razdjelnik i vozila ga je po Rijeci, ostavila ga tri dana na svom radnom mjestu. I znate što? Taj razdjelnik nigdje nije evidentiran da je skinut, da nije na svom radijatoru. Dakle, takvih stvari vjerojatno ima puno i to je jako teško utvrditi. Zato mislim da ima puno mjesta za manipulacije i da je to problem za građane."
Što je vaša preporuka zapravo i onim zgradama koje imaju razdjelnike, a sad se traži ponovno obnavljanje svih tih razdjelnika, kao i onima koji još nemaju razdjelnike? Što da naprave?
"U svakom slučaju zgrade koje nemaju razdjelnike i koje su izišle iz ovih desetgodišnjih ugovora, ja im predlažem da ovu i sljedeću sezonu ne sklapaju nikakve nove ugovore. Pa makar i plaćali ovu naknadu, jer u konačnici ako će htjeti kupiti razdjelnike iz toga – onda će to moći. Ali u svakom slučaju tim dvjema grupacijama predlažem da ne idu s novim ugovorima."
U nekom prosječnom stanu koji ima prosječnu potrošnju toplinske energije ljudi se odluče na razdjelnike, a drugom na obračun po kvadratima. Može li se uopće izračunati neka usporedba u troškovima?
"Može se izračunati za svaki stan, ali problem je Agencija za zaštitu osobnih podataka koja smatra da vi ne trebate to znati. Ja ne trebam znati koliko vi trošite električne energije, ali trebam znati koliko trošite topline jer se meni i na temelju toga izračunava cijena na računu. Ali gledajte jedan paradoks po ovom novom pravilniku koji bi trebao stupiti 1. 9. 2027.
Ako je jedna trećina stanova u zgradi bez razdjelnika, onda ti ljudi plaćaju kompletan račun za toplinsku energiju za cijelu zgradu. Dakle, stanovi s razdjelnicima mogu se grijati do maksimuma, mogu držati prozore otvorene, platit će 0 eura za kWh potrošene toplinske energije. To je formula koju je napravilo Ministarstvo gospodarstva u zajednici s Energetskim institutom Hrvojem Požarom."
Zvuči dosta, pa ja bih rekla i neustavno.
"Pa i neustavno i šokantno! Ljudi koji nisu ušli duboko u taj proračun ne znaju da taj proračun upravo to skriva. To je poanta cijele priče."
Očekujete li da Ustavni sud konačno donese svoj pravorijek o zakonu i pravilnicima? Čak 18 zahtjeva za ocjenom ustavnosti stoji neriješeno na ustavnom sudu.
"Koliko znam, 2017. godine u listopadu je vlada raspravljala na upit Ustavnog suda da se očituju. Oni su se očitovali na zatvorenom dijelu sjednice Vlade, i nisu mi htjeli reći što su poslali Ustavnom sudu. I iza toga zapravo se ništa pouzdano ne zna, osim da je 2020. predsjednik Ustavnog suda rekao da je sve u završnoj fazi i da će ići na sjednicu Ustavnog suda. Nije do danas došlo. Pet godina je prošlo i ništa. Ali, živjeti i nadati se je uvijek najbolje rješenje."