POZICIJA Francuske u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda mogla bi se staviti na raspolaganje Europskoj uniji ako nacionalne vlade članica podrže planove francuskog predsjednika Emmanuela Macrona za ustrojavanjem vojske EU, rekao je jedan bliski saveznik francuskog predsjednika.
Pariz vodi diplomatsku akciju za vojnom integracijom u Europskoj uniji, nakon što je Australija povukla ugovor vrijedan 45 milijardi funti za kupnju francuskih podmornica na dizelski pogon i, umjesto toga, potpisala sigurnosni pakt AUKUS sa SAD-om i Velikom Britanijom, piše The Telegraph.
Macron odlučan postaviti temelje vojnoj sili EU
Tradicionalna stalna vojska EU i dalje je daleka budućnost, ali Macron, koji bi mogao postati najutjecajniji čelnik EU kad Angela Merkel napusti politiku nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, odlučan je postaviti temelje vojnoj sili.
Najviši europski dužnosnici ovog su mjeseca predložili stvaranje postrojbe s 5000 vojnika za brzo reagiranje, nakon što je američka odluka o brzom povlačenju iz Afganistana zatekla europske lidere.
"Ako nastavimo s ovim, mislim da možemo staviti na stol i raspravu o Vijeću sigurnosti", rekao je za The Telegraph Sandro Gozi, bivši talijanski ministar za Europu, koji je danas europarlamentarac u Macronovoj stranci.
Primjedbe iz EU stižu nakon Bidenova govora u UN-u
Maroš Šefčovič, zamjenik čelnice Europske komisije, rekao je u utorak da će EU uskoro razgovarati o načinima jačanja zajedničke obrane. Njegove primjedbe uslijedile su nakon što je američki predsjednik Joe Biden na otvaranju zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku rekao da je povlačenje SAD-a iz Afganistana označilo kraj nemilosrdnog rata u koji su bile uključene američke snage.
Biden, koji je obećao nazvati Macrona zbog diplomatskog sukoba oko pakta AUKUS, u utorak je pozdravio ovaj dogovor prije sastanka s australskim premijerom Scottom Morrisonom. Rekao je da Amerika nema bližeg ili pouzdanijeg saveznika od Australije.
Francuska jedina zemlja EU sa stalnim mjestom u Vijeću sigurnosti UN-a
Francuska je jedina članica EU koja, nakon Brexita, ima stalno mjesto u Vijeću sigurnosti. EU ima samo status promatrača. Velika Britanija, SAD, Kina i Rusija drže preostala četiri stalna mjesta i imaju pravo veta u tom tijelu zaduženom za održavanje međunarodnog mira.
Francuski zahtjevi prema utjecajnim zemljama, poput Njemačke, Italije i Španjolske, da povećaju svoju obrambenu potrošnju doveli su do odgovora iz Berlina da Pariz prepusti Bruxellesu svoje mjesto u UN-u. I Angela Merkel i Olaf Scholz, glavni kandidat za njenog nasljednika na mjestu kancelara, istaknuli su ovaj zahtjev koji je Pariz uvijek odbijao.
Podrazumijeva se da je Macron voljan razgovarati o podjeli pozicije u UN-u ako može osigurati ustupke koji će omogućiti da EU istupa jedinstveno o vanjskoj politici, kao i da razgovara koracima prema zajedničkoj obrani EU. Službeni Pariz nije želio komentirati francusku poziciju u Vijeću sigurnosti.
Britanija se dugo protivila stvaranju vojske EU
Francuska i Njemačka žele da se članicama EU oduzme veto na vanjsku politiku, odnosno da ga zamijene glasovima u skladu s brojnošću populacije. Tim potezom Pariz i Berlin bi dobili još veći utjecaj, pa su se suočili s protivljenjem nekih članica. Velika Britanija dugo se protivila stvaranju europskih vojnih snaga, a parlamentarni zastupnici upozorili su da bi zaobilaženje Velike Britanije nakon Brexita samo išlo na ruku neprijateljima Zapada.
"Velika Britanija predstavlja četvrtinu cjelokupne europske vojne moći. Našim bi protivnicima pomoglo da nas isključe iz bilo kakve rasprave o unaprjeđenju našeg kontinentalnog obrambenog položaja", rekao je Tobias Ellwood, predsjednik obrambenog povjerenstva britanskog parlamenta.
"Ako vojska EU potkopa NATO, dovede do udaljavanja SAD-a i Europe ili to bude samo papirnata vojska, Europa će počiniti najopasniji čin samoozljeđivanja od početka uspona fašizma '30-ih godina", istaknuo je Bob Seely, konzervativni parlamentarni zastupnik.
Seely je dodao da se potencijalni protivnici naoružavaju, dok će vojska EU predstavljati europsko razoružanje. Dodao je da francuski razgovor o prepuštanju svog mjesta u UN-u više govori o tome da se Francuska mora predstaviti kao velika sila kroz dominaciju u EU.
"S obzirom na ekonomsku neravnotežu između Francuske i Njemačke, zabrinut sam da je to pomalo zavaravajuće, što se pokazalo i u prošlosti", rekao je Seely za The Telegraph i pozvao Francusku da sagleda širu sliku.
Francuska uskoro preuzima predsjedanje Europskom unijom
No, Francuska 1. siječnja preuzima šestomjesečno rotirajuće predsjedavanje Europskom unijom, što joj daje ključnu ulogu u međuvladinim pregovorima. Macron će u tom razdoblju održati zajednički summit o obrani EU s predsjednicom Europske komisije.
"Ovo je jedinstvena prilika za njega i za Europu", rekao je Gozi, kojeg je francuski predsjednik odabrao za jednog od prvih transnacionalnih zastupnika u Europskom parlamentu. Transnacionalni europarlamentarci predstavljaju EU, a ne pojedine zemlje, te predstavljaju Macronov projekt, koji ih vidi kao način jačanja demokracije EU.
"Moramo biti spremni potvrditi naš transatlantski savez, ali i postati punoljetni u smislu naše sigurnosti i preuzeti odgovornost. Macron će sigurno puno forsirati. Rekao bih da mu je to sada vjerojatno najveći prioritet", izjavio je Gozi.
U planu je da EU ojača zajedničku kibernetičku obranu i razmjenu obavještajnih podataka te da uspostavi zajednički centar za podizanje svijesti o situaciji uz snage od 5000 vojnika. Europska komisija objavila je da bi se moglo odustati od PDV-a na vojnu opremu EU, kako bi francuske obrambene kompanije imale prednost u odnosu na svoje međunarodne konkurente.
"AUKUS dokazuje da EU mora izgraditi svoju suverenu autonomiju"
Francuska i Italija izjavile su da AUKUS dokazuje da EU mora izgraditi svoju suverenu autonomiju i biti manje ovisna o nepouzdanim američkim saveznicima. Ozbiljni razgovori o izgradnji kapaciteta i udruživanju obrane započeli su nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump kritizirao čelnike EU, njegove saveznike u NATO-u, da nisu potrošili dovoljno na svoju vojsku. Vanjska politika predsjednika Bidena ponovno je potaknula te rasprave.
"Nakon Kabula, nakon AUKUS-a, rekao bih da je prirodan zaključak da se moramo više usredotočiti na stratešku autonomiju", rekao je Šefčovič novinarima nakon sastanka ministara europskih poslova EU u Bruxellesu.
"Europljani ne bi trebali biti taoci strategije koju su odabrale Sjedinjene Američke Države. Mi smo u novom stanju duha, što znači da Europljani moraju identificirati svoja strateška pitanja i razgovarati sa SAD-om o ovoj temi", rekao je Jean-Yves Le Drian, francuski ministar vanjskih poslova, koji je u ponedjeljak stigao u New York na Opću skupštinu UN-a.
"Je li se Amerika vratila u Ameriku ili negdje drugdje?"
Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća i Macronov saveznik, rekao je da posljednji događaji štete odnosima SAD-a i EU u trenutku kad su se počeli obnavljati nakon Trumpova mandata.
"S Donaldom Trumpom je barem bilo vrlo, vrlo jasno da je protiv europske integracije, da za njega Europa nije važna. S novom administracijom Joea Bidena Amerika se vratila. Što to znači da se Amerika vratila? Je li se Amerika vratila u Ameriku ili negdje drugdje? To još ne znamo", zaključio je Michel.