HRVATSKI studiji najvjerojatnije će od siječnja imati novu dekanicu. Radi se o povjesničarki Vlatki Vukelić.
Naime, kako nam je potvrdila Vukelić, u srijedu se za njezino imenovanje glasalo na sjednici Fakultetskog vijeća, što je treći od četiri koraka do konačnog imenovanja. Završni korak je potvrda odluke o glasanju od strane zagrebačkog Sveučilišta, što znači da će se konačan ishod najvjerojatnije znati u siječnju.
Za Vukelić je od ukupno prisutnih 36 članova vijeća njih 32 glasalo za, jedan je član bio suzdržan, dok ih je troje glasalo protiv.
Tko je Vlatka Vukelić?
Poslijediplomski doktorski studij završila je obranom doktorske disertacije na temu Povijest sustavnih arheoloških istraživanja u Sisku od 16. stoljeća do 1941. godine, nakon čega je zaposlena kao viša asistentica na Hrvatskim studijima. Potom je postala i docentica na Odsjeku za povijest i predstojnica tog Odsjeka. Koordinatorica je doktorskog studija Povijesti na Hrvatskim studijima.
No, uz to što je profesorica, bila je na listama HDZ-a i HSP-a, a javnosti je najpoznatija kao krajnja desničarka, pobornica Hoda za život i Željke Markić kod koje je nedavno gostovala u podcastu gdje je kazala da je svjesna da se ne bavi najpopularnijim dijelom povijesti (NDH) i da je velik dio povjesničara ušao u zonu konformizma pa piše samo o društveno prihvaćenim stranama. U nekoliko navrata doticale su se teme komunizma u Hrvatskoj, a Vukelić je kazala:
"Cijela ta politika, cijeli taj režim komunizma je dogmatski. Kakvo je bilo programsko vođenje politike, gospodarstva, isto je bilo sa sustavom znanosti i obrazovanja. Ono se nije događalo slučajno, znalo se koji projekti mogu biti financirani, a koji ne mogu. U tom smislu, sva historiografska problematika NDH bila je zabranjena ili u najboljem slučaju ignorirana", kazala je tom prilikom.
U podcastu kod Markić govorila je i o pristupanju hrvatskih građana u partizanske odrede, učestalo govoreći da su se brojni Hrvati priklonili partizanskim odredima jer nisu imali drugu opciju. Osvrnula se i na jedan “intimni” razgovor s, kako je kazala, “jednim starim Istrijanom koji joj je rekao da bi oni pristupili NDH ili nekakvim domobranskim odredima da je bilo tih opcija”.
Vukelić je i predsjednica udruge Judita te udruge Hrvatska Slobodna Desnica, a prilikom obilježavanja Dana antifašističke borbe 22. lipnja 2018. godine u Sisku u izjavi medijima kazala je tada:
"22. lipnja 1941. godine se nije dogodilo baš ništa"
"Mi već četvrtu godinu za redom upozoravamo na besmisao ovog praznika i obilježavanja državnog praznika iz jednostavnog razloga što se 22. lipnja 1941. godine ovdje nije dogodilo baš ništa. Dakle, nije formiran nikakav partizanski odred, a kamoli sisački. Činjenica je da je na ovom području tada bilo burno i da je jedna manja skupina komunista pobjegla u Žabensku šumu, međutim, u šumi Brezovici nije se dogodilo baš ništa", rekla je.
Vjerojatno najveću buru u javnosti Vukelić je pokrenula kada je izjavila da u Sisku nisu postojali logori, već da se radilo o prihvatilištima.
"Takvog nečeg definitivno nije bilo ako govorimo o prihvatu djece. Dakle, Dječje prihvatilište Sisak oformljeno je početkom 1942. da bi se u njemu zbrinuo određeni dio djece iz Kozare. To se nalazilo u samom centru grada", kazala je.
Pojedini su hrvatski povjesničari nakon njezinih izjava javno komentirali da im nije jasno odakle Vukelić crpi informacije te da ne poznaje osnovne činjenice o okolnostima osnivanja logora.
Dobila 67 tisuća kuna dodataka - kaže da je kod nje sve bjelodano
Nije tajna da DORH, Porezna uprava i Državni inspektorat istražuju niz nepravilnosti na Hrvatskim studijima, a zanimljivo, upravo je Vukelić među zaposlenicima Hrvatskih studija koji su, prema nalazu Upravnog nadzora Ministarstva znanosti i obrazovanja, ostvarili dodatno uvećanje plaće. Konkretno u slučaju Vukelić, radi se o gotovo 67 tisuća kuna.
Vukelić nam je ranije kazala da ni njoj nije jasno po kojoj kategoriji se to određuje kao dodatno uvećanje plaće.
"To uopće nisu bili dodaci na plaću, a sve ostalo utvrdit će DORH. Postoje prekovremeni sati, dodatni rad i to nisu dodaci na plaću. Ja ne znam zašto je kolegica iz računovodstva rekla da ne zna logiku po kojoj su se isplaćivali bilo kakvi honorari, bila to stimulacija ili dodatni rad.
Kod mene je to sve bjelodano i ja sam od dekana zatražila zaštitu osobnog i profesionalnog digniteta. Nije riječ o isplati koja se dogodila u prošloj godini, već u jednom dugom razdoblju. Nisam ni za što više dobila, već sam plaćena za svoj rad", kazala je.
Predsjednik bivšeg Povjerenstva tvrdi da je cijeli postupak kompromitiran
A kontroverze nikako ne mogu zaobići Hrvatske studije u Zagrebu. Nakon što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja uočilo niz propusta, poput kadroviranja, nerazjašnjenih dodataka na plaće, kršenja pravilnika i upisivanja studenata na programe koji se ne smiju izvoditi, pojedinci sa studija okarakterizirali su izbore za dekana kompromitiranim, a Neven Hrvatić, protukandidat Vlatke Vukelić, naglo je odustao od kandidature.
Kako doznajemo, prijetnje i prljava igra prštali su s obje strane. Mislav Kukoč bio je predsjednik Povjerenstva za izbor dekana u koje ga je imenovalo Fakultetsko vijeće. Tvrdi da je kompletan postupak izabiranja bio kompromitiran temeljem ovlasti koje je dobilo Povjerenstvo.
"Zaključili smo da je postupak kompromitiran jer je profesor Hrvatić, drugi kandidat, povukao svoju kandidaturu zbog brojnih pritisaka. Stvorila se jedna atmosfera koju je širila kandidatkinja profesorica Vukelić. Izmišljali su i napadali sve one koji su podržavali profesora Hrvatića. Mi kao Povjerenstvo nismo prejudicirali izbor kandidata, već smo zaključili da je postupak kompromitiran.
Nama je profesor Hrvatić uputio argumentiran prigovor i mi smo to zaključili", kazao nam je Kukoč. Priča nam da je na zaključke Povjerenstva Uprava fakulteta na čelu s dekanom smijenila isto povjerenstvo te postavila novo, a da su i njega smijenili s mjesta pročelnika Odsjeka za filozofiju i kulturologiju. On tvrdi da je sve to povezano.
Podnio je tužbu i čeka radni spor zbog retroaktivnog tumačenja novog zakona koji je stupio na snagu 22. listopada u kojem stoji da krajem akademske godine osobama koje imaju navršenih 70 godina prestaje radni odnos. Iako Kukočev ugovor o radu traje do 30. rujna sljedeće godine, poslali su ga u mirovinu.
"Sve je to povezano - smjena povjerenstva, smjena s mjesta pročelnika i retroaktivno tumačenje zakona po kojemu me se šalje u mirovinu iako imam ugovor do kraja akademske godine", tvrdi Kukoč.
Neven Hrvatić, protukandidat Vlatke Vukelić koji je najednom odustao od kandidature za dekana Hrvatskih studija, nije bio raspoložen za pojašnjenje situacije u kojoj se njegovo ime sve češće provlači. Na naše upite o razlozima povlačenja kandidature kratko je odgovorio:
"Ne bih se više vraćao na postupak izbora dekana na Fakultetu hrvatskih studija, nakon što sam uputio Prigovor na postupak izbora i povukao kandidaturu", kazao je Hrvatić.
U međuvremenu smo upitali v.d. dekana Stjepana Ćosić kako komentira cijelu ovu situaciju te jesu li istinite tvrdnje o pritiscima, no, unatoč nekoliko pokušaja za dobivanjem odgovora, povratnu informaciju od Ćosića nismo dobili.
Vukelić: Ako je bilo prijetnji, neka se time onda pozabave nadležne institucije
Vlatka Vukelić kazala nam je u nedavnom telefonskom razgovoru da ima dogovor unutar tima, odnosno s kolegama s fakulteta koji su ju podržali u kandidaturi za dekanicu, te da trenutno ne daje nikakve izjave. Ipak, osvrnula se na nekoliko naših upita.
Upitali smo je kako komentira navode profesora Kukoča da se njezinim protivnicima prijetilo.
"Jedan dio toga je subjektivan dojam. I meni je bilo nelagodno kada sam vidjela jedan dio dojučerašnjih kolega koji imaju subjektivne aluzije na stvari koje nisu precizirali, već su ih ostavili apstraktnima. Ako imate konkretnu primjedbu na nešto, onda ju konkretno i iznesete. Zna se kakva su pravila ponašanja. Fakultetsko vijeće ne služi subjektivnom iznošenju misli. Ako se to radi, onda je to nekorektno i zloupotreba položaja i vlasti", kaže.
Tvrdi da ne zna konkretne navode zašto je Hrvatić povukao kandidaturu, a na Kukočeve spomenute optužbe o prijetnjama kazala je da za to postoje nadležne službe, u prvom redu policija. "Da je bilo nečega što se može ustvrditi kao kazneno djelo, pretpostavljam da bi Hrvatić to podnio policiji", kaže Vukelić.
Kaže da bi kao dekanica malim koracima radila na općim poboljšanjima, među kojima je na prvome mjestu reakreditacija. "Reakreditacijska komisija bit će glavna smjernica postupanja u reorganizaciji poslovanja na Hrvatskim studijima", kazala nam je Vukelić.
"Igra je prljava kao i kod svih izbora kod nas"
Nedavno umirovljena profesorica Mirjana Matijević Sokol, ujedno i jedna od članica raspuštenog Povjerenstva, kazala nam je da je sve rađeno po pravilima. Kaže da nije sudjelovala u njegovom radu do kraja iz svojih etičkih razloga te da se nije slagala s njegovim radom.
Tvrdi da se samoinicijativno povukla kada je vidjela u kojem smjeru sve ide. Ubrzo je umirovljena prema novom zakonu. Kaže da neće nikoga tužiti jer situaciju treba smirivati, a ne razjarivati. Smatra da su osobni interesi i stavovi ti koji diktiraju ponašanja i da su svi oni žrtve toga.
"Kada smo obavili posao, došlo je do povlačenja jednog od kandidata i htjelo se o tome raspravljati, ali mi smo već bili u sljedećoj fazi procedure i ja u tome više nisam sudjelovala jer sam smatrala da je Povjerenstvo obavilo posao", kaže.
Upitali smo je i kako komentira Kukočeve tvrdnje da je izbor kompromitiran, da se stvorilo negativno okruženje te da se prijetilo Hrvatiću. "Prijetilo se i Vlatki Vukelić. Kako je to kod nas uobičajeno, svi su prijetili svima. I Vukelić je imala prigovor pa ga je povukla, ali nije kandidaturu.
Naknadno je izašlo da je Hrvatić na primjedbe koje su bile i blaže nego što su bile upućene Vlatki Vukelić on inzistirao pa je povukao kandidaturu, eto to je ta kompromitacija. Ja sam se zbog toga povukla jer sam mislila da je kandidatura gotova i obavljena. Prljava je igra, kao što je i na svim izborima kod nas, a posebice što se svakakve snage tamo petljaju i motaju."
Kaže da podržava Vlatku Vukelić, da je ona dijete Hrvatskih studija i kako je njoj u interesu da se bori za to. "Ja to tako doživljavam. Hrvatske studije treba zaštititi, oni se bore i protiv lijevih i protiv desnih i oni udaraju po njima. Ja sam za to da se stanje smiri i da oni koji su zainteresirani počnu raditi i graditi i treba im pomoći", kazala nam je Matijević Sokol.