U rano jutro 4. srpnja zazvonio je telefon generala Keitha Kellogga. S druge strane linije bio je Radosław Sikorski, poljski ministar vanjskih poslova, s porukom koja će se pokazati ključnom u daljnjem tijeku ruske invazije na Ukrajinu, piše The Telegraph.
Ranije tijekom noći poljski konzulat u Kijevu oštećen je u žestokom napadu ruskih projektila i dronova. "Putin se ruga vašim mirovnim naporima", poručio je Sikorski generalu Kelloggu, umirovljenom general-pukovniku i glavnom izaslaniku Donalda Trumpa za Ukrajinu. "Molim vas, obnovite isporuke protuzračnog streljiva Ukrajini", dodao je.
Isporuke oružja iznenada su zaustavljene samo dva dana ranije, što je mnoge navelo na zaključak da Trumpova administracija ponovno okreće leđa Ukrajini. Međutim, vijest o napadu na veleposlanstvo NATO članice posebno je odjeknula kod generala Kellogga. Kao iskusni vojnik, znao je da takvi incidenti mogu dovesti do nekontrolirane eskalacije sukoba.
Ono što je uslijedilo bio je prvi u nizu događaja koji su doveli do potpunog Trumpovog preokreta. Gotovo odmah nakon razgovora sa Sikorskim, Kellogg je nazvao predsjednika. Trump se javio gotovo trenutačno. Nakon uobičajenih čestitki za Dan neovisnosti, dvojac je prešao na ključnu temu - Ukrajinu.
Tijekom noći, Kijev je pretrpio dotad najžešći napad od početka rata, s 11 projektila i čak 539 dronova. Ključni trenutak bio je taj što su udari uslijedili samo nekoliko sati nakon telefonskog razgovora Vladimira Putina i Donalda Trumpa o mogućem okončanju rata. Već je bilo poznato da je američki predsjednik bio sve frustriraniji odbijanjem ruskog vođe da zaustavi napade na ukrajinske gradove, unatoč američkoj ponudi o primirju.
General Kellogg izvijestio je svog šefa o najnovijem napadu i činjenici da je pogođeno veleposlanstvo Poljske, ključne NATO saveznice. Iskoristio je priliku da zatraži hitno obnavljanje isporuke protuzračnih sustava Patriot Ukrajini.
Raspravljalo se o rizicima i prednostima slanja naprednih američkih sustava, no Trumpova reakcija bila je iznenađujuće brza. Naredio je Pentagonu da odmah oslobodi dio sustava PAC-3 koji su bili blokirani zbog privremene obustave pomoći radi procjene američkih zaliha.
Trump je također naložio Kelloggu da kontaktira ministra obrane Petea Hegsetha i osigura nastavak isporuka. Kasnije se otkrilo da je Trump bio potpuno iznenađen Hegsethovom ranijom odlukom da pauzira pomoć Ukrajini bez informiranja Bijele kuće ili Kongresa. Visoki dužnosnici, uključujući Kellogga i državnog tajnika Marca Rubija, o tome su saznali iz medija.
No, ovaj put je bilo drugačije. Kellogg je nazvao Hegsetha i prenio mu predsjednikovu odluku. "Ako mi ne vjerujete, nazovite predsjednika sami", navodno mu je poručio. Istog dana, 4. srpnja, američki predsjednik obećao je i ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će konačno dobiti pomoć za protuzračnu obranu.
U Washingtonu, među najvećim zagovornicima pomoći Ukrajini, ova je odluka protumačena kao trenutak u kojem je Trump shvatio da jačanje Kijeva američkom vojnom moći može biti put prema miru. Ipak, Pentagonu je trebalo čak četiri dana da pokrene prvu pošiljku projektila Patriot.
Trumpov preokret odmah su iskoristile europske prijestolnice. Njemački kancelar Friedrich Merz ponudio je kupnju sustava Patriot koji bi se izravno slali u Ukrajinu. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte otišao je i korak dalje, ponudivši Trumpu da europski saveznici i Kanada u potpunosti refundiraju troškove američkog oružja poslanog Kijevu, u vrijednosti od više milijardi dolara.
Bio je to prijedlog koji je Trump objeručke prihvatio. Njegovi savjetnici, poput Kellogga, uvjerili su ga da je situacija u kojoj Europa plaća za američko oružje kojim se brani europski kontinent savršena demonstracija njegovog načela "Učinimo Ameriku ponovno velikom" (MAGA).
Samo devet dana kasnije, 13. srpnja, Trump je zajedno s Rutteom najavio paket pomoći vrijedan 10 milijardi dolara, uz prijetnju teškim trgovinskim sankcijama Rusiji i svima koji kupuju njezina fosilna goriva.
Do kraja istog tjedna, prvi sustav Patriot i dodatni presretači stigli su u Ukrajinu zahvaljujući dogovoru s Njemačkom. Pentagon i Bijela kuća iskoristili su taj potez kako bi potaknuli i druge europske zemlje da preuzmu rizik i pošalju svoje zalihe Kijevu, uz obećanje da će ih SAD kasnije nadopuniti.
Početkom ovog tjedna, Berlin je objavio dogovor s Washingtonom o donaciji dodatnih pet baterija. Njemačka će financirati dvije, a Norveška treću. Očekuje se da će zamjene stići iz narudžbe koja je prvotno bila namijenjena Švicarskoj, kojoj je Washington poručio da se isporuke preusmjeravaju za potporu Kijevu.