VEĆ par mjeseci u hrvatskoj javnosti se promovira tzv. homeschooling, odnosno obrazovanje djece kod kuće, koje podrazumijeva da ne idu u školu i razred s drugom djecom, što je u ovom trenutku u Hrvatskoj ilegalno osim u rijetkim iznimnim slučajevima.
Riječ je zapravo o najnovijem aktivističkom projektu klerikalne desnice, koji je sada prepakiran s riječkom srednjoškolskom profesoricom Carlom Kontom kao zaštitnim licem. Uz nju se pojavljuju i profesor fizike Ivan Topić i politologinja Mateja Glavaš.
>> Biste li ikad školovali dijete kod kuće? Ivan i Ivana se bore za to u Hrvatskoj
Konta je na Instagramu udruge Homeschooling Hrvatska, koja je nedavno registrirana, predstavljena kao 36-godišnja majka petero djece, doktorica povijesti i profesorica te "autorica i kaotični radoholičar". "Voli prirodu, DIY kreativnost i putovanja", ističe se.
Carla Konta je povezana s Domovinskim pokretom i Željkom Markić
S druge strane, ne spominje se da je Konta bila nositeljica liste Domovinskog pokreta u Rijeci i da je na parlamentarnim izborima propala kao političarka jer nije uspjela prijeći prag od pet posto. Ne spominje se i da je u toj kampanji imala otvorenu podršku Željke Markić, kojoj je čak bila i prva gošća u podcastu, te udruge U ime obitelji, koja je još prije dvije godine pokušala promovirati homeschooling u Hrvatskoj.
>> Pripadnica talijanske manjine sa Škorom ide na izbore
Dapače, udruga Homeschooling Hrvatska, koju sada vodi Carla Konta, nadogradnja je istoimene inicijative kojom se U ime obitelji bavila i koju je promovirala na svojim službenim stranicama.
"Homeschooling Hrvatska je inicijativa grupe roditelja, koja se zalaže za zakonsko reguliranje obrazovanja kod kuće u Republici Hrvatskoj. Inicijativa je nezavisna, neprofitna, nevladina, nekonfesionalna i nestranačka te otvorena za sve zainteresirane", navodi se na službenim stranicama U ime obitelji u prosincu 2021.
Cilj te inicijative je, kako navode, da "kroz Homeschooling Hrvatska osnažuju i umrežavaju roditelje obrazovatelje, dijele primjere dobre prakse, prikupljaju obrazovne materijale, organiziraju konferencije i tečajeve za roditelje obrazovatelje".
Homeschooling Hrvatska zagovara isti model kao U ime obitelji
Znakovito je da je udruga U ime obitelji na svojim stranicama 2021. zagovarala da se u Hrvatsku uvede tzv. slovenski model homeschoolinga, što danas zagovara i Carla Konta sa svojom udrugom Homeschooling Hrvatska. Nude i zakonski prijedlog te su se na društvenim mrežama pohvalili da su imali sastanak u Ministarstvu obrazovanja.
Konta se svojedobno u intervjuu za Narod.hr, portal udruge Željke Markić, hvalila svojim sudjelovanjem u Hodu za život: "Uključila sam se u razne lokalne projekte koje su usmjereni prema kršćanskoj formaciji. Sudjelujem u Hodu već godinama na razne načine, a posebno iskustvo bilo je projekt Obiteljskog obogaćivanja kao pomoć u formaciji roditelja koju smo godinama provodili u Rijeci."
Projekt Obiteljsko obogaćivanje još jedna je aktivnost kojom se bavi Željka Markić, koja je o tome držala i javna predavanja.
Program Obiteljskog obogaćivanja (Family Enrichment) pokrenula je međunarodna neprofitna nevladina udruga, nazvana IFFD (International Federation for Family Development), odnosno Međunarodni savez za obiteljsko obogaćivanje. Udruga je utemeljena 1978. godine, s ciljem pružanja podrške svim inicijativama koje idu u prilog braku i obitelji i konkretne pomoći oženjenim parovima i obiteljima.
Projekt uvezen u Hrvatsku iz SAD-a
Riječ je, dakle, o još jednom međunarodnom vjerskom projektu koji nema nikakvog utemeljenja u hrvatskoj katoličkoj tradiciji iako se na nju obiteljaši rado pozivaju.
Konta je prvi veliki istup u vezi homeschoolinga imala na katoličkom portalu Bitno.net gostujući prošle godine u veljači u njihovom podcastu. Točno godinu dana kasnije izašao je veliki članak u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom "Stiže li ‘homeschooling‘ u Hrvatsku? Profesorica i majka petero djece predvodi Inicijativu roditelja: ‘Želimo srušiti sve predrasude! Obrazovanje kod kuće ima niz prednosti…’".
Kao što se vidi, njena aktivnost promoviranja homeschoolinga predstavlja se kao "rušenje svih predrasuda". Konta je u tom članku iznijela svoje argumente za homeschooling, koji uopće nisu propitivani.
Homeschooling Hrvatska se zalaže za što manju kontrolu homeschoolinga
Znakovito je da se Konta zalaže za to da oni koji će obrazovati djecu kod kuće nemaju nikakve stručne i pedagoške kvalifikacije za odgojno-obrazovni rad s djecom.
"Iskustva u svijetu su različita. Negdje roditelji trebaju biti učitelji po zvanju ili imati nekakvo pedagoško obrazovanje, negdje je dovoljno imati samo VSS. Mi ne bismo postavljali takve uvjete. Ključan pokazatelj roditeljskih kompetencija bili bi razredni ispiti na kraju školske godine", objasnila je Konta za Slobodnu Dalmaciju.
No za obrazovanje djece potrebne su stručne i pedagoške kompetencije, dok Konta govori o "roditeljskim kompetencijama".
Inače, kako Konta sama ističe u podcastu katoličkog portala Bitno.net, po slovenskom modelu, koji ona zagovara, ne postoji nikakva prosvjetna inspekcija ili nešto slično što bi nadgledalo homeschooling djeteta, dok takav nadzor u sustavu javnog školstva postoji.
Koristi homeschoolinga: kasnije stupanje u spolne odnose, veće pohađanje vjerskih obreda
U istom intervjuu Konta kao jednu od prednosti homeschoolinga navodi "kasnije stupanje u spolne odnose" i "veće pohađanje vjerskih obreda", čime zapravo otkriva motive koji stoje iza ove inicijative.
Nije riječ o boljem obrazovanju djece, već o uspješnijoj indoktrinaciji, pri čemu im odlazak u javnu školu smeta jer djecu izlaže drugačijim ljudima i utjecajima izvan najuže obitelji.
Konta kaže da je kod homeschoolinga naglasak na "formaciji djeteta", što je još jedan katolički termin, a otkriva motive koji se kriju iza ove inicijative.
Tko sve podržava ovu inicijativu?
Na stranicama udruge Homeschooling Hrvatska navodi se i tko su podržavatelji njihove inicijative. Navedena imena dosta govore. Među njima je, primjerice, fizičar Vuko Brigljević, član Opus Deija, koji po vlastitom priznanju živi u celibatu iako nije svećenik.
Tu su, između ostalih, Luka Popov, propali političar Mosta, teolog Bruno Petrušić, katolički publicist Matija Štahan, profesor na FPZG-u Hrvoje Špehar, koji je zaređen za đakona, stanoviti Valentin Stuhne, koji je dio ekstremne ekipe koja organizira Desničare u pubu, te pjevač Toni Cetinski.
Prilično je jasno na kojim su svjetonazorskim pozicijama zagovornici homeschoolinga iako se to u najnovijem PR naletu najvjerojatnije namjerno ne spominje kako bi ideja homeschoolinga bila prijemčivija što većem dijelu građana, koji nemaju vremena doznati tko se nalazi iza ove inicijative.
Na Facebook stranici ove udruge mogu se naći i manipulativne poruke. Primjerice, navodi se da "homeschooling postoji oduvijek (od početka čovjekove povijesti), dok je tradicionalno, masovno školstvo produkt industrijske revolucije i stvaranja nacionalnih država u XIX. stoljeću".
No ako homeschooling postoji oduvijek, onda on predstavlja tradicionalni način obrazovanja, a ne odlazak u školu, što je - kako sami ističu - produkt druge polovine 19. stoljeća. Po logici udruge, tradicija je nešto što traje manje od 200 godina, a ne ono što, kako tvrde, postoji oduvijek.
Falsificiranje povijesti homeschoolinga
Inače, ideja homeschoolinga počinje 1970-ih s američkim pedagogom Johnom Holtom, koji je došao do zaključka da škole uče djecu da budu poslušni zaposlenici. Homeschooling je, dakle, na početku bio kontrakulturni pokret koji se protivio tekovinama američkog kapitalizma.
Potom 1980-ih dolazi do preokreta u homeschoolingu, kada ga otkrivaju američki fundamentalni kršćani, koji su javne škole smatrali "leglima sotonizma" jer djeca ondje uče o evoluciji i čitaju knjige koje njihovi roditelji smatraju neprimjerenima. Sve više kršćanskih fundamentalista u SAD-u se zato okreće homeschoolingu, a s vremenom se taj pokret počeo širiti i u Europi.
Zanimljivo je da udruga Homeschooling Croatia na svojoj službenoj stranici u članku pod naslovom "Znanstvenici o homeschoolingu" uopće ne spominje Johna Holta kao rodonačelnika ovog trenda, a ne spominje se i da je u SAD-u trend homeschoolinga od 1980-ih inspiriran vjerskim fundamentalizmom.
Zato se većinom navode podaci koji se odnose na SAD, a homeschooling se predstavlja posebnim zbog "činjenice da u homeschoolingu nema određene metodike, nastavnih sadržaja, pedagogije".
Boris Jokić: U Njemačkoj, Švedskoj i Španjolskoj nema homeschoolinga
Za komentar ideje uvođenja homeschoolinga obratili smo se Borisu Jokiću s Instituta za društvena istraživanja.
"U posljednjih dvadeset i pet godina u Hrvatskoj redovito su se pojavljivale inicijative za proširivanje zakonskih mogućnosti obrazovanja od kuće. Tijekom izrade Cjelovite kurikularne reforme one nisu bile posebno izražene dijelom i zbog toga što je svojim sadržajem ona bila usmjerena na individualne potencijale pojedinog učenika, a procesima vrlo uključiva", kaže Boris Jokić.
Zanimalo nas je kako on gleda na prijedlog da se u Hrvatskoj zakonski omogući homeschooling, koji je sada moguć u iznimnim slučajevima, primjerice zbog bolesti.
"Osobno smatram primjerenim postojeće zakonsko rješenje kojim se jedino u iznimnim slučajevima dopušta obrazovanje od kuće. Njime se Hrvatska stavlja uz bok država poput Njemačke, Švedske ili Španjolske.
U tim društvima, baš kao i kod nas, postoji ideja i vrijedna tradicija škole kao odgojno-obrazovne ustanove u kojoj se rame uz rame nalaze učenici različitih sposobnosti, uvjerenja, porijekla, ekonomskog statusa", navodi Jokić.
Zašto je važno da djeca idu u školu?
"Iskustvo različitosti u doba djetinjstva i odrastanja osnova je izgradnje pluralističkog društva temeljenog na uključivosti i solidarnosti. Društva u kojem nije teško prihvatiti drugog i drugačijeg", dodaje.
Jokić smatra da je škola "mjesto učenja, ali istovremeno, što mnogi zaboravljaju, i mjesto osobnog i socijalnog razvoja, druženja i prijateljstva, učenja odnosa s autoritetima, zezanja i zabave".
"Sve je to škola koju često gledamo isključivo kroz prizmu matematike, kemije ili latinskog", ističe ovaj stručnjak.
Kakva je europska regulativa?
Homeschooling je mnogo rašireniji u SAD-u nego u Europskoj uniji. Jokić zato kaže da SAD nije dobra usporedna točka u vezi ovog pitanja za Hrvatsku.
"Europska regulativa vezana uz obrazovanje od kuće je vrlo raznolika. U nekim zemljama, poput Njemačke, Švedske, Grčke, Hrvatske, Litve, ono je moguće samo u iznimnim slučajevima", objašnjava.
Ostale se zemlje razlikuju s obzirom na uvjete za obrazovanje od kuće, ali i vezano uz nužne kvalifikacije koje roditelji moraju imati ako žele svoju djecu obrazovati od kuće te uz način kontrole procesa i provjere usvojenih znanja i vještina učenika.
"U tom su vidu neke zemlje posebno restriktivne pa od roditelja npr. Slovačka i Švicarska traže da imaju nastavničke kvalifikacije, dok Češka, Norveška i Italija zahtijevaju da roditelji imaju određenu razinu obrazovanja i/ili dokažu određenu razinu primanja. To, naravno, znači da je samo obrazovanje od kuće dostupno samo određenom dijelu roditelja u tim društvima", kaže Jokić.
"Jednako je zanimljiva raznolikost u kontroli i praćenju učenika jer npr. u Italiji, Austriji, Francuskoj učenici koji se obrazuju od kuće moraju svake godine polagati ispite u školama. U Estoniji, Mađarskoj i Češkoj to moraju činiti svako polugodište", nastavlja.
"Istraživanja iz SAD-a su provedena na upitnim uzorcima"
Jokić zaključuje da se na ovaj način u sustav pokušavaju uvesti elementi osiguranja kontrole i kvalitete u obrazovanje od kuće.
"Posebno je važno naglasiti da ukoliko učenici ne uspiju položiti navedene ispite, u većini sustava gube mogućnost ovog oblika obrazovanja i upisuju se u redovni sustav", dodaje.
Postoje istraživanja iz SAD-a s vrlo različitim nalazima vezanim uz akademska postignuća učenika i različite aspekte njihovog osobnog i socijalnog razvoja.
"Neka istraživanja ukazuju da učenici koji se obrazuju od kuće imaju jednake i bolje rezultate od učenika u javnom sustavu obrazovanja, druga, pak, ukazuju suprotno. Ta istraživanja, bez obzira na smjer nalaza, često su provedena s vrlo upitnim uzorcima učenika te ne mogu poslužiti za raspravu o ovom pitanju u Hrvatskoj", upozorava Jokić.
Predmetna usmjerenost je izazov za homeschooling
Kaže da je naš sustav izrazito specifičan i njegove osobine treba uzeti u obzir kada se govori o ovom obliku obrazovanja.
"Predmetna usmjerenost našeg sustava znači da djeca već u petom razredu imaju 11 obaveznih predmeta, a taj se broj u sedmom razredu povećava na 12. Vrlo je teško očekivati da roditelj, bez obzira na brigu i posvećenost, može već na osnovnoškolskoj razini pokriti sva znanja iz matematike, povijesti, kemije, fizike, likovnog, engleskog ili njemačkog. Ako i može, radi se o vrlo ograničenoj skupini naših građanki i građana", smatra Jokić.
Pa nastavlja: "Na srednjoškolskoj razini to postaje gotovo nemoguće jer ukoliko se osoba odluči za strukovno obrazovanje, što čini gotovo 70% naših učenika, nije jasno tko joj može osigurati znanja i vještine iz strukovnih predmeta, baš kao ni iz općeobrazovnih. Ako je, pak, put gimnazijski, tu tek dolazi do povećanja složenosti jer dolaze predmeti poput filozofije, latinskog, napredne matematike i fizike…"
Povjerenje u sustav
Prema njegovom mišljenju, treba poboljšati sustav i razvijati obrazovni pluralizam u pristupima u obrazovanju te na taj način graditi povjerenje u formalni sustav odgoja i obrazovanja.
"Povjerenje je ključ uspješnosti određenog društva, a ono se gradi u svim uspjesima i neuspjesima iz školskih klupa u kojima se često nalazimo s osobama drugačijim od nas i od kojih često učimo više nego iz knjiga", zaključuje Boris Jokić.