NAJAVLJENO europsko partnerstvo između Hrvatske i Srbije prije svega znači međusobnu podršku na putu u Europsku uniju, bez obzira što će Hrvatska u EU ući nešto prije, te da će se sva otvorena pitanja koja još imamo rješavati na europskim načelima prava i pravde, izjavio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović u intervjuu beogradskom dnevnom listu Danas.
Lakše ćemo izaći iz ekonomske krize ako surađujemo
Dodao je i da će izlazak iz ekonomske krize u obje zemlje biti lakši i brži ako se razviju trgovina i ekonomska suradnja, pa i ako se krene u zajedničke projekte prema trećim državama, i u infrastrukturne projekte koji su od europskog značaja. "Srbija će od skorog ulaska Hrvatske u EU profitirati, kao što će i Hrvatska profitirati ulaskom Srbije u Uniju. Dinamika je nešto različita, ali je cilj isti", zaključio je hrvatski predsjednik.
Na molbu novinara da ocijeni nedavni susret s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem u Opatiji, rekao je da je sastanak prošao u vrlo prijateljskoj atmosferi te da on osobno vjeruje da je otvorio put i onom "težem dijelu druženja koja ih tek čekaju - traženju pravednih rješenja za nagomilane probleme, koja će biti obostrano prihvatljiva".
Tužbe za genocid neće biti potrebne ako riješimo probleme koji su do njih doveli
Komentirajući potom i problem tužbe i protutužbe koje su Hrvatska i Srbija podigle jedna protiv druge pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, Josipović je objasnio da "tužbe za genocid neće biti potrebne ukoliko se riješe problemi iz ratnog perioda koji su do njih doveli". Otvoreno pitanje granične linije na Dunavu mogao bi rješavati Međunarodni sud pravde ili ad hoc arbitraža, a različita viđenja statusa Kosova ne trebaju biti prepreka jačanju bilateralnih odnosa, rekao je Josipović i dodao: "Tužbe su proizašle iz određenih problema, kao rezultat ratnih događanja. Kada se riješe problemi, otpast će i potreba za tužbama. Zato je najvažnije riješiti probleme koji su uzrokovali tužbu."
Vrativši se potom na otvoreno pitanje granice na Dunavu, Josipović je rekao kako je njegovo mišljenje da, ukoliko se države ne mogu dogovoriti koji će kriterij primijeniti oko određivanja granične crte, predmet spora trebaju što prije iznijeti pred Međunarodni sud pravde ili pred ad hoc arbitražu. "Odgađanje rješavanja problema kontraproduktivno je i samo jača napetosti. Ali, dok granica nije točno utvrđena, a i nakon toga, građanima s jedne i druge strane granice treba omogućiti da bez smetnji koriste svoju imovinu, da komuniciraju, da granicu nemaju kao mjesto razdvajanja, nego kao mjesto spajanja. Trgovanje, druženje, kulturna i svaka druga suradnja važne su komponente rješavanja spornih pitanja", podsjetio je.
Pitanje Kosova je još vruće i Srbija sama procjenjuje kakva joj politika odgovara
Josipović je rekao i da se o pitanju Kosova na sastanku nije posebno razgovaralo, jer o tom problemu postoji razlika u stavovima. No nema nikakvog razloga da ta razlika bude zapreka jačanju bilateralnih odnosa između Hrvatske i Srbije, upozorio je hrvatski predsjednik i dodao kako je "pitanje Kosova očito još prevruće" te da Srbija sama procjenjuje kakva joj politika odgovara.
Josipović je podsjetio i da Hrvatska želi što prije riješiti pitanje izbjeglica, konačno utvrditi njihov status i tko se od njih želi vratiti kući, a tko ne. "Pravo na povratak i na svoju imovinu ima svatko, bez obzira u kojem je statusu. Ali status izbjeglice je specifičan i zato treba utvrditi tko ga ima. To nije problem, potrebna je samo dobra volja da se to učini, i to u kratkom roku, vrlo skoro. Ne vidim zapreke da se praktično odmah počne s povratkom ljudi koji se žele vratiti u svoje domove", rekao je u intervjuu Ivo Josipović.