Znanstvenici upozoravaju: Nevidljivi svijet pod našim nogama treba hitnu zaštitu

Foto: Shutterstock, Wikipedia

Podzemna mreža gljiva koja tiho i nevidljivo podupire cjelokupni život na Zemlji treba hitnu zaštitu, upozorila je međunarodna istraživačka organizacija. Znanstvenici su po prvi put izradili detaljne karte ovih ključnih ekosustava i otkrili alarmantan podatak: čak 90 posto najvažnijih žarišta bioraznolikosti gljiva nalazi se izvan zaštićenih područja.

Znanstvenici iz Društva za zaštitu podzemnih mreža (Spun) objavili su u časopisu Nature studiju koja baca novo svjetlo na mikorizne gljive. Riječ je o organizmima koji žive na korijenju biljaka u simbiozi koja je omogućila život kakav poznajemo. "Prije 450 milijuna godina na Zemlji nije bilo biljaka. Upravo je zahvaljujući mreži mikoriznih gljiva biljni svijet kolonizirao planet", objasnila je dr. Toby Kiers, izvršna direktorica Spuna.

Ove gljive su pravi ekosustavni inženjeri. One kruže hranjivim tvarima, pohranjuju goleme količine ugljika, podržavaju zdravlje biljaka i stvaraju tlo. Njihove podzemne mreže biljkama osiguravaju esencijalne nutrijente, a iz atmosfere povlače više od 13 milijardi tona ugljičnog dioksida godišnje, što je otprilike trećina globalnih emisija iz fosilnih goriva. "Ako imamo zdravu mrežu gljiva, imat ćemo veću poljoprivrednu produktivnost i ljepše cvijeće, a biljke ćemo moći zaštititi od bolesti", dodala je Kiers.

Globalno mapiranje otkrilo goleme propuste

Koristeći strojno učenje i bazu podataka s više od 2,8 milijardi uzoraka iz 130 zemalja, znanstvenici su uspjeli stvoriti prve globalne karte bioraznolikosti ovih gljiva. Rezultati su poražavajući. Otkriveno je da se samo 9,5 posto globalnih žarišta bioraznolikosti gljiva nalazi unutar postojećih zaštićenih područja, što ukazuje na goleme propuste u konzervacijskim politikama.

Kao jedan od primjera navodi se obala Gane, koja je prepoznata kao globalno žarište, ali joj prijeti erozija od dva metra godišnje. Znanstvenici strahuju da će ova ključna bioraznolikost jednostavno biti isprana u more. "Ignoriranje ovih gljivičnih simbioza moglo bi biti ogromna propuštena prilika", istaknuo je vodeći autor studije, dr. Michael Van Nuland.

Poziv na hitnu akciju

Ljudske aktivnosti, ponajprije neodrživo korištenje zemljišta, najveća su prijetnja ovim vitalnim mrežama. Znanstvenici upozoravaju da bismo njihovim gubitkom mogli izgubiti sposobnost razvoja prirodnih rješenja za klimatske promjene. "Frustrirajuće je što se ne poduzima ništa kako bi se njihovo očuvanje postavilo kao prioritet", rekla je Kiers.

Problem je i pravne prirode. Ovi ekosustavi uglavnom su nevidljivi u zakonima i politikama. César Rodríguez-Garavito s Pravnog fakulteta NYU-a naglašava kako su ovi podaci "nevjerojatno važni za jačanje zakona i politika o klimatskim promjenama i gubitku bioraznolikosti".

Kako bi pomogao donositeljima odluka, Spun je lansirao interaktivni podzemni atlas koji omogućuje identifikaciju ključnih područja za intervenciju. Tim sada traži dodatna sredstva za proširenje mapiranja, jer trenutne karte pokrivaju tek 0,001% Zemljine površine. Očuvanje mikoriznih gljiva, zaključuje dr. Rebecca Shaw iz WWF-a, moglo bi pomoći u rješavanju najvećih svjetskih izazova, od pada bioraznolikosti do klimatskih promjena, uz izravnu korist za čovječanstvo.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.