Luksemburg i Irska bili su i u 2023. godini na čelu EU po BDP-u po stanovniku, iskazanom standardom kupovne moći, a Hrvatska je uz bok Mađarskoj, uz blago smanjeni zaostatak za prosjekom Unije, pokazale su nove procjene Eurostata.
Luksemburški BDP po stanovniku, iskazan standardom kupovne moći, bio je lani gotovo dva i pol puta veći od prosjeka EU, izvijestio je Eurostat u preliminarnim procjenama.
U Eurostatu nepromijenjenu poziciju Luksemburga na vrhu ljestvice zemalja Unije objašnjavaju velikim udjelom inozemnih radnika u radnoj snazi.
"Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku", podsjećaju u izvješću.
Njihova izdvajanja za potrošnju evidentiraju se na nacionalnim računima matičnih zemalja, objašnjavaju.
Francuska i Italija najbliže prosjeku
Irska je ponovno zauzela drugo mjesto ljestvice s BDP-om po stanovniku, iskazanim standardom kupovne moći, nešto više od dva puta većim od prosjeka u EU.
Visoka razina BDP-a po stanovniku u Irskoj djelomično se može objasniti prisustvom velikih multinacionalnih kompanija s vrijednim intelektualnim vlasništvom, podsjećaju u statističkom uredu.
Ugovorna proizvodnja s tom imovinom uračunava se u BDP, dok se veliki dio prihoda vraća krajnjim vlasnicima tvrtki u inozemstvu, dodaje se u priopćenju.
S velikim odmakom ponovno slijede Nizozemska i Danska s BDP-om po stanovniku 30 odnosno 28 posto većim od europskog prosjeka.
Blizu im je Austrija s 23 posto većim BDP-om od prosjeka Unije te Belgija i Švedska, čiji je BDP viši za 17 posto od prosjeka.
Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, premašila je lani BDP-om po stanovniku europski prosjek za 15 posto.
Francuska i Italija blizu su prosjeka Unije i neznatno ispod prosjeka eurozone, koji je za četiri posto viši od prosjeka 27-članog EU.
Slovenija, Češka i Španjolska zaostaju BDP-om po stanovniku za prosjekom Unije oko 10 posto.
U Estoniji, Poljskoj i Rumunjskoj BDP po stanovniku bio je lani oko 20 posto manji od prosjeka Unije.
Hrvatska uz Mađarsku
Hrvatska je i u 2023. godini zabilježila poboljšanje u odnosu na godinu ranije s BDP-om po stanovniku, iskazanim standardom kupovne moći, za 24 posto nižim od prosjeka u EU. U 2022. zaostajala je za prosjekom Unije 27 posto.
Mađarska je lani bila izjednačena s Hrvatskom, dok su Latvija i Grčka bile gotovo 30 posto ispod prosjeka.
Grčka i Bugarska prekoračile su tu granicu s BDP-om po stanovniku, iskazanim standardom kupovne moći, za 33 odnosno za 36 posto nižim od prosjeka Unije, pokazali su Eurostatovi izračuni.