Predsjednik Trump u svojoj je kampanji često govorio o brzom rješenju rata u Ukrajini, sukladno tome optuživao je dosadašnjeg predsjednika Bidena da SAD uvlači u treći svjetski rat. Osim samog Trumpa, politiku Bidena su kritizirali i Trumpovi savjetnici, kao i potpredsjednički kandidat Vance. Također, ponuđen je plan zaustavljanja rata na prvoj liniji bojišnice. Ipak, mnoge stvari je predsjednik Trump obećavao i prije prvog svog mandata, a koje nije ispunio, tako da je lako moguće da se i ovo ne ostvari.
Stav SAD-a
Međutim, neke stvari se mogu izvući iz onog što je Trump radio u prvom mandatu, kako djeluje američka administracija, kao i sam kontekst rata koji je još uvijek u tijeku. Ako zaista predsjednik Trump i SAD žele završiti rat u Ukrajini, bez uzimanja u obzir na čiju štetu i što to nosi, postoji velika šansa da će se to i dogoditi. Europa i Ukrajina bi se teško mogle oduprijeti volji Washingtona. Odnosno, sigurno bi mogle neko vrijeme, ali pitanje je uz koju cijenu i što bi se uspjelo time postići.
Ukrajina i Europa nisu u poziciji inzistirati na uvjetima koji sada izgledaju nerealno, ako SAD "podigne ručnu". S druge strane, na Rusiju, ako odluči usporiti taj proces, može se utjecati preko Kine i zemalja globalnog Juga, koje su zainteresirane za što brži kraj rata. No glavno je pitanje kakav će stav zauzeti SAD.
Interes SAD-a
Ne treba zanemariti da do inauguracije predsjednika Trumpa vlast i dalje drži Bidenova administracija. Ona bi mogla donijeti nekoliko odluka koje bi mogle prilično zakomplicirati bilo kakve dogovore za okončanje rata. Na primjer, omogućivanje Ukrajini da koristi projektile dugog dometa za ciljeve na ruskom teritoriju. Doduše, umjereniji dio trenutne administracije, poput Jakea Sullivana, vrlo vjerojatno bi se usprotivio takvoj akciji.
Opet, s druge strane postoji unutar Republikanske stranke jaka struja koja zagovara "čvršći" pristup prema Rusiji nego što je to bilo dosad. Riječ je o struji koja je povezana s američkom vojnom industrijom te naftnim i plinskim kompanijama, dakle onima koji direktno profitiraju od rata u Ukrajini. Rat je omogućio Amerikancima da preuzmu dobar dio europskog tržišta nafte i plina, istiskujući Ruse.
Dalje, rat veže Europu za SAD, čineći EU ovisnom o američkim sigurnosnim jamstvima. Rat slabi dva glavna američka konkurenta: Europu, naročito Njemačku koja je izgubila ruski plin, i Kinu, kojoj će Europa sada lakše uvesti nove carine. Dodatno, SAD ima interes i nastaviti Europi prodavati oružje, kao i privilegiju da praktički preuzme sve bitne poslove vezane za istraživanje i eksploataciju rude i minerala u Ukrajini.
Protiv podrške Ukrajini
Istovremeno, jasno je da je predsjednik Trump okružen ljudima koji smatraju da Ukrajini ne treba dalje vojno pomagati. Glavni argument je svakako opasnost od nuklearnog rata ili generalno općeg rata SAD-a i Rusije. Drugo, smatra se da se ruskim približavanjem Kini dodatno jača i radikalizira antiameričko savezništvo. Treći argument jest da ne postoje jamstva prema kojem će Europa i dalje slijediti američku politiku, odnosno da neće odlučiti započeti vlastitu politiku obnavljanja odnosa s Rusijom i Kinom. Zasad nije jasno koja struja ima veću težinu za predsjednika Trumpa i kako će to utjecati na daljnju politiku.
Pozicija Ukrajine
Iz ukrajinskih izvora i različitih analiza dolaze informacije kako se smatra da se predsjednik Zelenski neće otvoreno suprotstavljati novoj strategiji Washingtona. Naime, ako SAD krene inzistirati na planu zaustavljanja rata na prvoj crti, vrlo će teško Ukrajina odbiti glavnog partnera.
Prekid vatre je za Ukrajinu daleko od najgoreg scenarija u sadašnjim uvjetima. Štoviše, u društvu raste raspoloženje za skori kraj rata, čak i bivši predsjednik Porošenko, kojeg se smatra čelnikom opozicije, koji je poznat po nerijetko nacionalističkim stavovima i koji je generalno desnije pozicioniran od trenutne ukrajinske vlasti, u svojem nacrtu plana vidi zaustavljanje rata na prvoj crti kao jednu od ključnih točaka za daljnje rješavanje rata u Ukrajini. Ono što će Kijev pokušati jest dobiti najbolje moguće uvjete za prekid vatre.
Unutarnja politička situacija
Osim na prekid rata, povratak predsjednika Trumpa na vlast mogao bi ozbiljno utjecati na unutarnju političku situaciju u Ukrajini. Naime, u političkim krugovima u Kijevu postoje dva izravno suprotstavljena mišljenja o tom pitanju.
Prema jednom, predsjednik Trump nije zadovoljan ukrajinskim predsjednikom, pa bi njihovi odnosi mogli biti vrlo loši, čak do te mjere da će se ukrajinskog predsjednika prisiliti na ostavku. Jedan od argumenata toj tezi jest posjet predsjednika Zelenskog SAD-u i, kako to tumače pojedini Republikanci, pomaganje Demokratima u predizbornoj kampanji.
Drugo mišljenje jest da predsjednik Zelenski ima vrlo dobar kontakt s novim predsjednikom SAD-a. Ured predsjednika očekuje da će iskoristiti Trumpov dolazak kako bi smanjili utjecaj aktivista, javnih osoba, medija i političara povezanih s američkim veleposlanstvom i Demokratskom strankom. Ta skupina ljudi s vremena na vrijeme kritizira Ured predsjednika, tražeći određene reforme i optužujući ih za nedovoljnu borbu protiv korupcije.
Ured predsjednika smatra da će pod Trumpom ova skupina izgubiti podršku aparata američke vlade. Očekivanja idu do te mjere da se opozove američka veleposlanica, s kojom je predsjednik Zelenski imao određen sukob. Čak je sam Zelenski postavio pitanje njezina opoziva Blinkenu, koji je to odbio. Sada bi, smatra se, Trump mogao zamijeniti američku veleposlanicu.
Također, moguće je i sasvim izvjesno da nova administracija prestane financirati i politički podupirati aktiviste, nevezano s podrškom predsjedniku Zelenskom. Također, spominje se i da bi na slobodu mogao biti pušten oligarh Igor Kolomojski. Ipak, zasad se sve svodi na tumačenja analitičara i ukrajinskih izvora. Strategija nove administracije će biti jasnija kroz neko vrijeme, i to vjerojatno vrlo brzo.