Jutros se u Parku prirode Medvednica održala konferencija za novinare Hrvatskih šuma o šteti nastaloj nakon prošlotjednog nevremena koje je poharalo kontinentalnu Hrvatsku.
Na konferenciji su, ispred Crkve Majke Božje Sljemenske, govorili šef Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić i voditelj zagrebačke ispostave Hrvatskih šuma Damir Miškulin.
Šteta od nevremena u šumama oko 140 milijuna eura
"Prošle srijede Hrvatsku je zahvatilo nevrijeme neviđene snage. Prostor od slovenske granice do srpske granice ima velike štete od oluje na vozilima, infrastrukturi, ali i ogromna šteta nastala je u šumama. Još uvijek zbrajamo štetu i došli smo do cifre od milijun i pol kubika. Razmjer štete nije isti na svim područjima. Primjerice, u Vinkovcima je oko 850.000 kubika štete.
Katastrofa je sve nas obvezala da brzo djelujemo. Prva dva, tri dana Hrvatske šume su se stavile na raspolaganje lokalnim stožerima civilne zaštite - ljudstvo i tehnika Hrvatskih šuma pomogli su u raščišćavanju prometnica. Nakon toga smo snimali teren kako bismo napravili prve procjene šteta.
Vjerujemo da će štete prijeći milijun i pol kubika, a u ovom trenutku iznos štete je od 130 do 140 milijuna eura. Napravili smo sve preventivne korake kako bi se šteta umanjila", rekao je na početku Dujić.
Saniranje štete novim nasadima
"I danas uklanjamo i siječemo oštećena stabla jer nakon vjetroloma i izvala, na ovakvim temperaturama, vrlo brzo se pojavio štetnik koji se širi i uvećava štetu. Napravit ćemo preraspodjelu naših planova koje smo donosili početkom Nove godine jer smo sada neplanirano zbog oluja dobili velike količine drva na određenim područjima.
Plan je bio ujednačena sječa na području Hrvatske, a vrlo je bitno da što prije prilagodimo plan novonastaloj situaciji - da ne siječemo zdrave šume, a da porušeno drveće ne čeka.
Nakon toga bismo taj prostor trebali osloboditi zbog obnove šuma i pripreme za obnovu, pogotovo prostor spačvanskog bazena gdje je najkvalitetnija šuma hrasta. Nema mirovanja cijelo ljeto, radit ćemo kako bi se taj prostor što prije oslobodio pa da već ove jeseni možemo sanirati štetu s novim nasadima", rekao je šef Uprave Hrvatskih šuma.
"Morat ćemo se prilagođavati klimatskim promjenama"
"Imamo i požare na dijelu Jadrana. I tu su Hrvatske šume odradile veliki posao. Za ovu sezonu smo videonadzorom pokrili cjelokupan prostor jadranske obale, a i naše ljudstvo stoji na raspolaganju.
Na malom prostoru imamo i požare i oluje, što je, kako struka kaže, posljedica klimatskih promjena. Tome ćemo se morati prilagođavati idućih godina, kao i naši planovi. Također, morat će se prilagoditi i zakonodavni okvir. Možemo napraviti preventivne radnje kako bi šteta bila manja", rekao je Dujić.
U Zagrebu prošlog tjedna stradalo manje stabala nego za vrijeme oluje Teodor 2013.
Voditelj zagrebačke ispostave Miškulin rekao je da "oluja svih oluja" koja je pogodila Zagreb još nije dobila svoje ime, ali da hoće kroz nekoliko dana. Rekao je da je oko 60 ljudi i 10 strojeva iz Hrvatskih šuma bilo na raspolaganju za pomoć u Zagrebu nakon oluje te da su radili na raščišćavanju cesta, uklanjanju opasnih stabala s kuća, ograda i auta. Drveće su uklanjali u gradu, parkovima i na sljemenskom području.
U zagrebačku podružnicu Hrvatskih šuma pripadaju i Lipovljani, gdje je oko 40.000 kubika palo u 10-ak minuta. Miškulin kaže da je tamo nastalo najviše štete u njegovoj podružnici. Usporedio je oluju od prošle srijede s Teodorom koji je Hrvatsku poharao 2013.
"Oluja Teodor je bila razorna s 50.000 kubika u Zagrebu, a sada je 10.000 kubika, što je otprilike 4000 stabala. To je puno manje nego prije 10 godina. Oluja Rea je 2019. oštetila oko 19.000 kubika drvne mase", kazao je Miškulin.
"Sam bog je spasio crkvu na Sljemenu"
Miškulin je rekao da crkva ispred koje se održala konferencija nije oštećena u oluji te da niti jedno stablo nije palo na nju.
"Sam bog je spasio ovu crkvu. Sva stabla su pala pored crkve, niti jedno na nju. Također, nijedan objekt nije stradao u cijeloj sljemenskoj zoni. Očekujemo da ćemo zagrebački dio, dakle Medvednicu i park-šume Grada Zagreba, sanirati do kraja listopada, početka studenoga s izvlačenjem drvne mase. Nakon toga slijedi sadnja u zimskom periodu", kazao je.
Miškulin je upitan hoće li se zbog ovakvih oluja morati saditi drugačije vrste drveća u Zagrebu, na što je odgovorio da je cilj saditi vrste dubokog korijena zbog otpornosti na jak vjetar. Dodao je da ne vjeruje da će ovakve snažne oluje biti svake godine i da će oštetiti sve drveće. Komentirao je da su u samom gradu zasađene uglavnom platane koje po njegovom mišljenju treba potpuno izbaciti. "Trebali bi biti javor ili lipa, to su vrste koje treba saditi u drvorede", kaže.
Je li ovo najveća šteta od oluje?
Predsjednik Uprave upitan je jesu li ovo najveće štete od oluje koje Hrvatske šume bilježe.
"Hrvatske šume 250 godina vode evidenciju u obliku organiziranog gospodarenja šumama i nikada nije zabilježen ovakav intenzitet na ovom području. To se prvi put dogodilo na području praktički cijele kontinentalne Hrvatske. Bilo je i prije šteta, primjerice u Gorskom kotaru, ali se radilo o manjem području. Sada je cijeli kopneni dio bio zahvaćen olujom. Struka kaže da takvu oluju još nije vidjela", kazao je Dujić.
Zdrava stabla koja su porušena ići će na tržište, dodao je. "Kada trupac ostane zdrav, na tržištu ima cijenu. Nažalost u Spačvi trupac više nema tržišnu cijenu. Jedna trećina ukupne štete je tamo. I to je direktna šteta za gospodarstvo Hrvatske. Štetnici mogu napasti zdrava stabla pa zato idemo što prije sa sanacijom", rekao je Dujić.
"Problem su hrastove mušice koje prave piljevinu od zdravih stabala. Problem sa štetnicima će biti više izražen na nizinskom području", nadovezao se Miškulin.
Na kraju konferencije rečeno je da će svakom zasađenom stablu trebati stotinjak godina da naraste. Iz Hrvatskim šuma apeliraju na građane da izbjegavaju parkove u Zagrebu dok ne prođe sanacija.